Smanjena pokretljivost kao nuspojava ekrana

Današnje digitalno doba nudi različite vrste tehnologije za sve uzraste, a najzastupljeniji su mobiteli. Istraživanja provedena u Republici Hrvatskoj pokazuju mnogobrojne razlike korištenja malih ekrana među svim uzrastima. Velika većina mlađe populacije svakodnevno koristi mobitele, najčešće od 6 do 14 sati na dan.Istraživanja su zabilježila da otprilike 60 % djece, više od 90 % adolescenata, 95 % odraslih i približno 50 % gerijatrijske populacije posjeduje vlastiti mobilni uređaj. Uz mobitele, prosječna hrvatska obitelj u svome domu posjeduje od 5 do 7 ekrana (tableti, televizori, računala, laptopi i sl.) koji dokazuju sveprisutnost tehnologija u svakodnevnom životu i njihovo učestalo korištenje. 

     Učestalo, svakodnevno korištenje ekrana značajno utječe na kognitivno zdravlje osobe. Neprestano izlaganje novostima kod osobe izaziva kognitivnu prezasićenost koja utječe na otežano procesuiranje i smanjuje razinu koncentracije. Takva stanja rezultiraju smanjenjem produktivnosti i sposobnosti pri odlučivanju. Smanjenje pažnje također je povezano s upotrebom malih ekrana, posebno s korištenjem društvenih mreža koje su postavljene tako da u što kraćem razdoblju sa što manje riječi prezentiraju novosti, što dakako utječe na prihvaćanje kratkotrajnih informacija i uspavljuje nervni sustav za pamćenje i prenošenje dugotrajnih informacija. Smanjena pažnja nadovezuje se na probleme s memorijom i koncentracijom do kojih dolazi ako se smanje količine hormona kortizola i melatonina. Kortizol je dnevni hormon koji nas održava budnima, a melatonin je noćni hormon koji blokira kortizol i pomaže nam da lakše utonemo u san. Kad se smanje ili povećaju njihove količine, u tijelu se događa pomutnja. Upravo zbog njihova disbalansa osobe ovisne o ekranima imaju poteškoća sa snom i energijom tijekom dana. Uz kognitivne smetnje, nastaju i fizički problemi. Dugotrajno korištenje ekrana dovodi do fizičkih poteškoća kao što su sindrom računalnog vida, sindrom karpalnog kanala, napetosti vrata, napetosti ramena, kifoze. Sindrom računalnog vida (CVS) uzrokuje gledanje u ekran bez produženih pauza. Njegovi simptomi su suhe oči, umor očiju, zamućenje vida, glavobolja i otežan fokus. Sindrom karpalnog kanala nastaje zbog pritiska živca nervus medianis. Simptomi su trnjenje, bolnost i slabost u rukama i prstima. Ako osoba drži tijelo u nepravilnom položaju i ne provodi vježbe istezanja, korištenjem ekrana dobit će napetost u ramenima i vratu. Takve napetosti uzrokuju bol, pritisak i nelagodu te su povezane s nastajanjem kifoze, abnormalne zakrivljenosti kralježnice koja uzrokuje povećano izbočenje gornjeg dijela leđa, donjeg dijela vrata. Kako bi se smanjili navedeni rizici, važno je imati pauze od ekrana, provoditi vježbe istezanja, prilagoditi stav tijela ergonomskom položaju. Ovakve prevencije mogu pomoći osobi da izbjegnu navedene poteškoće. Uz kognitivne i fizičke posljedice, korištenje ekrana ostavlja i duševne posljedice, a one su ovisnost, lijenost i nemarnost. Ovisnost potiče osobu da se ne odvaja od načina života na koju je naviknula, programira mozak da prvo i zadnje u danu što mora jest biti ovisan,odnosno provesti dan za ekranom. Zbog nje, osoba odbacuje sve ostale obveze, upada u samoizolaciju i živi dan da bi živjela ovisnost. To, dakako, utječe na sve aspekte njezina zdravlja. Gledajući fizičku aktivnost, ovisnici o ekranima dane provode sjedeći. Ne kreću se, usporavaju metabolizam, kardiovaskularni sistem i oboljevaju od raznih zdravstvenih tegoba. Današnje najučestalije bolesti zbog takvog načina života su dijabetes i pretilost. Jako su opasne po život i lako dosežu razine  nekontroliranosti. Nažalost, većina zahvaćene populacije od tih stanja jesu osobe od 15. do 35. godine. Razina nekretanja godinama sve više raste i za takvo stanje sve više se krive mali ekrani. U mnogobrojnim zemljama pokrenute su psihološke edukacije i promocije zdravlja kako bi se podigla razina svijesti u vezi s korištenjem ekrana. S ovisnim osobama rade se razne vrste psiholoških terapija i pobuđuje im se svijest o stvarnom životu.

    Bilo bi dobro da se svako korištenje malih ekrana svede na najnužnije, da se rade pauze i da se maloljetnicima pokuša na vrijeme uvesti kontrola i edukacija kako bi se prevenirale ovisnosti i manjak tjelesne aktivnosti tijekom dana. Ako duša, duh i tijelo nisu usklađeni na istoj razini, osoba ne može dobro živjeti. Ovisnost je neumjerenost, a neumjerenost na sebe veže korijene smrtnog grijeha – lijenost. Ako je tijelu ugodno, neka tako i bude. To je zamka u koju upada dosta ljudi danas. Lijenost uništava osobne odabire, međuljudske odnose, fizičko, psihičko i duševno stanje osobe. Na lijenost se dakako veže i nemarnost. Ako ne brinemo o samima sebi, ne brinemo ni o bližnjemu ni o odnosu s Bogom. A Isus je  glasno i jasno rekao: ,,Ljubite jedni druge kao što sam ja ljubio vas!“ (Iv13,34), dok je Pavao u Poslanici Korinćanima objasnio: ,,Tijelo vaše hram je Duha Svetoga koji je u vama, koga imate od Boga, te niste svoji“ (1Kor 6,19). Stoga, odgovorni smo za svoje zdravlje i za provođenje zdravog načina života. 

* Cilj rubrike "Zdravo društvo" je promicanje zdravlja i zdravstvenog odgoja, s posebnim naglaskom na promicanje mentalnog zdravlja te prevenciju porasta kroničnih bolesti, stresa, anksioznosti, depresije i nezdravih životnih navika. Želimo raditi na promociji svega onoga što je dobro, poticajno i korisno za ljudsko zdravlje te upozoravati na sve ono što našem zdravlju šteti. Projekt se financira sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.