Završeno 63. zasjedanje Sabora HBK-a

Plenarno zasjedanje Sabora Hrvatske biskupske konferencije, 63., održano je pod predsjedanjem predsjednika HBK-a, zadarskog nadbiskupa Želimira Puljića u sjedištu HBK-a u Zagrebu, od 19. do 21. listopada 2021. Na početku zasjedanja sudjelovao je i apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj, nadbiskup Giorgio Lingua. Kao izaslanik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, na zasjedanju je sudjelovao njezin predsjednik, vrhbosanski nadbiskup, kardinal Vinko Puljić, koji je prikazao aktualno stanje u Crkvi i društvu u Bosni i Hercegovini.

Pozdravljajući nazočne na početku zasjedanja, predsjednik HBK-a, nadbiskup Puljić, posebni pozdrav uputio je novom subotičkom biskupu Slavku Večerini koji je prvi put kao gost nazočio zasjedanju HBK-a. Ujedno je čestitao nedavno imenovanom srijemskom biskupu koadjutoru, mons. Fabijanu Svalini, te mu je zahvalio na višegodišnjem služenju u različitim službama Hrvatske biskupske konferencije.

U radnom dijelu zasjedanja biskupi su promišljali o sinodalnom putu na koji je papa Franjo poveo Crkvu, a koji će svoj vrhunac imati u održavanju XVI. opće redovite skupštine Biskupske sinode 2023. u Rimu, na temu: 'Za sinodalnu Crkvu: zajedništvo, sudjelovanje i poslanje'. Prikazana je povijest Biskupske sinode kao trajne ustanove Katoličke Crkve koju je 1965. utemeljio papa Pavao VI. Predstavljen je pripremni dokument pape Franje za Sinodu s posebnim naglaskom na dio koji se odnosi na biskupske konferencije. Predviđeno je da na kraju prve etape Sinodalnog hoda, koji će se održavati u partikularnim Crkvama, biskupije pošalju sažetke svojih razmišljanja i razlučivanja Biskupskoj konferenciji. Tako je odlučeno da će se u Hrvatskoj biskupskoj konferenciji do blagdana sv. Josipa 19. ožujka 2022. iz nadbiskupija i biskupija poslati sažetci, iz kojih će se izraditi sadržaj koji će se dostaviti do kraja travnja 2022. Tajništvu Biskupske sinode u Rimu. Biskupi su upoznati i s iskustvima održavanja sinoda u Đakovačko-osječkoj i Zagrebačkoj nadbiskupiji te s nedavno započetom Sinodom u Vrhbosanskoj nadbiskupiji.

Posebna pozornost na zasjedanju posvećena je i Godini obitelji 'Amoris laetitia', koja je otvorena 19. ožujka 2021., uz petu obljetnicu objave istoimene apostolske pobudnice pape Franje o ljepoti i radosti obiteljske ljubavi. Planirano je da godina završi 26. lipnja 2022. jubilarnim 10. svjetskim susretom obitelji u Rimu i diljem svijeta. Osnovni cilj Godine obitelji jest ponuditi Crkvi prigodu za produbljivanje sadržaja ove apostolske pobudnice. To je godina u kojoj se želi potaknuti prepoznavanje važnosti obitelji koju treba staviti u središte brige Crkve i društva. Uz to je istaknuta važnost kvalitetne pripreme za susret, pa će u tom vidu biti ponuđeni i neki sadržaji.

Na zasjedanju je bio predstavljen i 'Ekumenski vademecum', koji je u hrvatskom prijevodu objavljen prije nekoliko dana. U kontekstu promišljanja o ekumenskom djelovanju HBK-a, biskupi su izabrali članove Biskupske komisije za ekumenizam: šibenskog biskupa, mons. Tomislava Rogića, i bjelovarsko-križevačkog biskupa, mons. Vjekoslava Huzjaka, a za predsjednika Komisije izabran je požeški biskup, mons. Antun Škvorčević.

Nakon podrobne analize i rasprave te određenih izmjena i dopuna, na ovom je zasjedanju potvrđen Pravilnik Hrvatske biskupske konferencije koji je u proteklih pet godina bio dan 'ad experimentum'. Predsjednici pojedinih komisija, vijeća i odbora HBK-a na zasjedanju su podnijeli svoje izvještaje.

Kao što je poznato, planirani Nacionalni susret hrvatske katoličke mladeži u Zagrebu otkazan je zbog potresa i pandemije. Stoga su biskupi odlučili da se idući susret održi u Bjelovaru 17. rujna 2022. Osim toga, potvrđeno je da će se Četvrti nacionalni susret katoličkih obitelji održati u Ludbregu 21. i 22. svibnja 2022.

Tajništvo HBK-a