[KRIŽ – MOJ SPAS] Čudo Križa na Čiovu (6/7)
Pored crkve nalazi se i drevni dominikanski samostan koji je bio meta dvaju požara. Onog iz 1928. i 2024. godine. Oba puta Čudotvorni Križ je ostao sačuvan od ognja.

Nalazimo se u vremenu korizme. Dio je to liturgijske godine kada intenzivno razmatramo Kristovu muku, bičevanje, razapinjanje i smrt na drvu križa. Redovito u našim crkvama, ali i privatno u domovima, molimo pobožnost križnog puta. ''A ja, Bože sačuvaj da bih se ičim ponosio osim križem Gospodina našega Isusa Krista po kojem je meni svijet raspet i ja svijetu.'' (Gal 6,14). Kroz nekoliko objava približit ćemo vam neka raspela koja se nalaze u Hrvatskoj, a uz koja se vežu nadnaravni fenomeni, neobjašnjivi događaji i čudesa, te su postali predmet štovanja vjernika.
Čudo Križa na Čiovu
U crkvi svetoga Križa na Čiovu, nad glavnim oltarem dominira čudotvorno raspel na kojem su Isusove rane prokrvarile na Veliku Subotu 1600. godine. Taj nadnaravni fenomen prvi je uvidio brat laik koji je uređivao crkvu i primijetio da iz isusovih rana kapa krv. Preplašio se i otrčao javiti prioru, a onda su počeli zvoniti zvonima da okupe braću iz samostana.
Odmah su odlučili javiti biskupu u Trogir, ali biskup nije povjerovao. U to vrijeme u Trogiru su živjeli i brojni Grci (pravoslavci) koji su, za razliku od “latina” povjerovali u čudo i odmah se brodicama uputili na Čiovo. Cijelu noć su bdjeli pod Križem, a tada se ponovno dogodilo čudo. Krv je opet prokapala iz Isusovih rana. Također na tom istom križu Isus je okrenuo glavu s jedne na drugu stranu.
Papa Eugen IV. dodijelio je potpuni oprost od sedam godina svima koji na blagdan Kristova Uzašašća na nebo pohode tu istu crkvu, ispovjede se, pomole i ostave milodar za potrebe crkve. Od vremena kad se dogodilo čudo Križa datira blagdan “Suhi petak” – dan kada se suše Isusove rane. Tada prior pomaže rane pamukom, a onda tim pamukom blagoslivlja puk. To je prvi petak nakon Uzašašća.
Pored crkve nalazi se i drevni dominikanski samostan koji je bio meta dvaju požara. Onog iz 1928. i 2024. godine. Oba puta Čudotvorni Križ je ostao sačuvan od ognja. Nekada je ova crkva bilo hodočasničko odredište brojnih vjernika Dalmacije. Osobito na Veliki petak i Spasovo. Pobožni puk molio se Kristovom Križu te ostavljao brojne zavjetne darove.
Danas najviše vjernika pristiže na godišnji spomen pod nazivom Suhi petak. Slavi se prvog petka poslije svetkovine Uzašašća Gospodinova. Uz svečano misno slavlje održava se pobožnost Prokapanja Svetoga Križa. Radi se o obredu blagoslova vode i pamuka. Nakon molitve i sušenja Kristovih rana na raspelu, vjernicima se dijeli blagoslovljena voda i pamuk koje nose svojim kućama i ukućanima.
Porijeklo raspela nije sigurno. Premda ga stručnjaci pripisuju radu splitskog kanonika Jurja Petrovića, neki smatraju da ga je od maslinova drva izradio jedan pustinjak i na leđima preko brda, iz svetišta Gospe od Prizidnice, donio u dominikanski samostan.
IZVORI:
https://hkm.hr/vijesti/cudotvorno-raspelo-na-ciovu-neosteceno-u-pozaru/
1. DIO - Čudo Svetoga Križa u Pagu
2. DIO - Raspelo u Šibeniku koje je krvarilo
4. DIO - Čudotvorno raspelo u riječkoj katedrali
5. DIO - Čudo Košljunskog raspela