Na splitskom Kamenu proslavljena svetkovina sv. Terezije Avilske i 50. obljetnica dolaska karmelićana
Na splitskom Kamenu svečano je proslavljena svetkovina svete Terezije Avilske, nebeske zaštitnice i majke karmelićana te 50. obljetnica dolaska karmelićana u tu župu, a svečanu euharistijsko slavlje predvodio je splitsko-makarski nadbiskup Zdenko Križić, izvijestio je Tiskovni ured Splitsko-makarske nadbiskupije.

Misu su koncelebrirala dvadeset i četiri svećenika predvođena priorom samostana Gospe od Karmela o. Jakovom Mamićem te provincijalom Franjevačke provincije Presvetog otkupitelja fra Sinišom Balajićem. Među svećenicima u koncelebraciji bili su župnici susjednih župa, redovnici te bivši župnici i svećenici koji su služili u ovoj župi kroz posljednjih pedeset godina, otkako je na poziv nadbiskupa Frane Franića, povjerena karmelićanima. Liturgijsko pjevanje predvodio je mješoviti župni zbor sv. Mihovila pod ravnanjem Mislava Gogića, a uz orguljašku pratnju Ivane Gogić. Veliki broj vjernika i svećenika koji se okupio kako bi zajedno proslavili ovaj jubilej svjedočio je o živosti duhovne baštine koju je karmelska prisutnost utkala u identitet ovoga prigradskoga mjesta.
U propovijedi nadbiskup Križić prenio je poticaje sv. Terezije Avilske kao ozbiljan poziv vjernicima ovoga vremena. Govoreći o molitvi, upozorio je na opasnost da ona postane puka formalnost, radnja kojom se samo umiruje savjest bez stvarne unutarnje promjene i susreta s Bogom. Protumačio je kako je molitva uvijek odnos koji uključuje prisutnost, slušanje i spremnost da čovjek dopusti da ga Bog pogleda.
Mons. Križić spomenuo je da se čovjeku u molitvi lako dogodi da govori Bogu, ali da Ga zapravo ne susreće. Nadbiskup je zatim apostrofirao: „Molitva mora biti susret s Bogom, susret u kojem ću Bogu reći svoje potrebe, ali i saslušati Božje poruke važne za moj život.“ Time je pozvao vjernike da u molitvi ne traže samo trenutačnu utjehu, nego da dopuste da ih Bog vodi u istinu o njima samima.
Uputio je kako je prvi korak u molitvi postati svjestan Božje prisutnosti te istaknuo kako je molitva dvosmjeran odnos i da nije dovoljno doći pred Boga samo s vlastitim riječima. Podsjetio je da Bog ne prestaje govoriti čovjeku i da vjernik mora naučiti slušati. Time je nadbiskup otvorio pitanje odgovornosti vjernika da ne ostanu zatvoreni u vlastite potrebe, nego da se pitaju što Bog traži od njih u konkretnim okolnostima života.
Govoreći o promjeni srca, mons. Križić je upozorio kako molitva bez odluke ne donosi plod te je okupljene potaknuo da konačno učine korak naprijed rekavši: „Većina ljudi ne moli, oni samo prose.“ Time je nadbiskup pozvao vjernike da se ne zaustave na molitvi kao popisu želja, nego da dopuste da se kroz istinsku molitvu oblikuje srce koje je spremno služiti, ljubiti i ostati postojano i u trenucima kušnje.
Govoreći o svetoj Tereziji, nadbiskup je njezin život predstavio kao primjer autentičnog traženja Boga, ustrajne borbe i stalnog započinjanja iznova. Pozvao je vjernike da ne odustaju pred vlastitim slabostima, nego da ustraju i onda kada promjena ne dolazi odmah. Molitva, rekao je, nije čarolija, nego hod koji traži vjernost i odlučnost. Upravo ta ustrajnost u odluci, pa i kada padovi ostaju prisutni, znak je da je srce budno i da ne pristaje na mlakost. Završio je pozivom da ova župna zajednica ostane postojana u molitvi, da njeguje zahvalnost za sve duše koje su godinama u skrovitosti molitvom nosile i ovu župu i cijeli narod te da se ne izgubi svijest da Crkva živi od takvih tihih svjedoka.
Prior samostana Gospe Karmelske o. Jakov Mamić obratio se zajednici na kraju misnog slavlja zahvaljujući Bogu za pedeset godina prisutnosti karmelićana u župi Kamen.
Za ovu prigodu umjetnica Karin Grenc izradila je prikaz sv. Ruže Limske, svetice na čiji spomendan nadbiskup slavi imendan. Mons. Križić zahvalio je na poklonu i istaknuo kako je upravo o. Jakov bio taj koji je prije pedeset godina pronašao župu Kamen kao mjesto gdje će karmelićani početi djelovati i graditi svoj samostan. Nakon Božjeg blagoslova koji je nadbiskup zazvao nad cijelu župu i sve njezine obitelji, zainteresirani su mogli obući karmelski škapular.