Kronologija ključnih događaja 1986. - 1998.

1986. – Memorandum SANU: dokument koji izražava nezadovoljstvo položajem Srba u SFRJ te postaje modernom ideološkom osnovom velikosrpske politike

1987. – na vlast dolazi Slobodan Milošević, jača velikosrpska politika

1989. – de facto ukinut jednopartijski sustav u Europi, pad Berlinskog zida kao simbol kraja Hladnog rata i slabljenja komunističkih režima u Europi

1990. godina

20. - 22. 1. 1990. – 14. izvanredni kongres Saveza komunista Jugoslavije, komunističko vodstvo SR Srbije pokušava preuzeti kontrolu i centralizirati SFRJ; hrvatska i slovenska delegacija napuštaju kongres

30. 5. 1990. – konstituirajuća sjednica prvog demokratski izabranog i višestranačkog Sabora Socijalističke Republike Hrvatske

25. 7. 1990. – Sabor SRH usvaja amandmane na Ustav SRH te mijenja ime SRH u RH

17. 8. 1990. – početak oružane pobune nezadovoljnih Srba u Hrvatskoj, tzv. Balvan-revolucija

21. 12. 1990. – pobunjeni Srbi proglašavaju u Kninu Srpsku autonomnu oblast Krajinu.

22. 12. 1990. – Ustav RH, tzv. Božićni Ustav

1991. godina

Prvih nekoliko mjeseci 1991. – neuspješni razgovori glede budućeg ustrojstva SFRJ

Od ožujka sve češći napadi srpskih pobunjenika na hrvatsku policiju, a JNA intervenira u korist pobunjenika, iako formalno još uvijek radi smirivanja sukoba.

2. 3. 1991. – hrvatska policija u Pakracu guši pobunu policajaca srpske nacionalnosti koji su zauzeli tamošnju policijsku postaju

31. 3. 1991. – Specijalne jedinice MUP RH vraćaju NP Plitvice pod nadzor RH; tzv. Krvavi Uskrs: pogibija Josipa Jovića, koji je prvi hrvatski branitelj poginuo u Domovinskom ratu

2. 5. 1991. – srpski pobunjenici u Borovu kraj Vukovara ubijaju 12 hrvatskih policajaca, a jednog u Polači kraj Benkovca

15. 5. 1991. – u Zagrebu se osniva Zbor narodne garde

19. 5. 1991. – referendum u Hrvatskoj; izlaznost 83,56%, za Hrvatsku kao samostalnu 93,24%.

25. 6. 1991. – na temelju svibanjskog referenduma Sabor RH donosi 4 dokumenta, među njima i Deklaraciju o uspostavi suverene i samostalne Republike Hrvatske

25. - 26. 6. 1991. - srpski pobunjenici napadaju policijsku postaju u Glini.

27. 6. 1991. – uz pomoć JNA pobunjenici zauzimaju Glinu

Sredinom srpnja zločini nad civilima i zarobljenim hrvatskim policajcima na području Pounja.

26. 6. 1991. – prvo priznanje: međusobno priznanje Hrvatske i Slovenije

27. 6. - 6. 7. 1991. – Rat u Sloveniji

7. 7. 1991. – Brijunska deklaracija: na zahtjev međunarodne zajednice Hrvatska i Slovenija pristaju na tromjesečnu odgodu svojih odluka o samostalnosti kako bi se jugoslavensku krizu prevladalo mirnim putem

Srpsko vodstvo i JNA fokusiraju se na hrvatska područja za koja smatraju da trebaju pripasti Srbima te se tako Hrvatskom šire pobunjeničke oružane akcije. Proglašavaju se još SAO Zapadna Slavonija i SAO Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem.

17. 7. 1991. – ustanovljena Vlada demokratskog jedinstva (trajala do 12. 8. 1992.)

25. 8. 1991. – početak opsade Vukovara; bitke traju otprije
Krajem kolovoza okupirana cijela Baranja.

25. 9. 1991. – UN uvodi embargo na oružje, što pogoduje JNA, a osobito pogađa Hrvatsku budući da je nenaoružana

7. 10. 1991. – zrakoplovi JNA bombardiraju Banske dvore (tadašnje sjedište predsjednika RH)

8. 10. 1991. – Hrvatska donosi Odluku o raskidanju svih državnopravnih sveza sa SFRJ

18. 11. 1991. – pad Vukovara, masakr u Škabrnji

19. 11. 1991. – masakr u Nadinu

20. 11. 1991. – masakr na Ovčari

19. 12. 1991. – pobunjeni Srbi u Kninu proglašavaju Republiku Srpsku Krajinu, koju sačinjavaju dotadašnje SAO. U težnji za legitimacijom RSK kao nezavisne države proglašavaju i Ustav RSK.

Do kraja 1991. Hrvatsku priznaju još Litva, Ukrajina, Latvija, Estonija, Island i Njemačka

1992. godina

13. 1. 1992. – Vatikan priznaje Hrvatsku

15. 1. 1992. – Zemlje članice Europske ekonomske zajednice (Belgija, Francuska, Grčka, Danska, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Španjolska i Ujedinjeno Kraljevstvo), kao i Austrija, Bugarska, Kanada, Mađarska, Malta, Norveška, Poljska i Švicarska, priznaju RH.

21. 2. 1992. – UN Rezolucija 743: osniva se UNPROFOR

22. 5. 1992. – RH primljena u UN

1993. godina

22. 1. 1993. – operacija Gusar (poznatija kao „Maslenica“): povezani sjever i jug Hrvatske, stabilizacija bojišne crte u zadarskom zaleđu

Nakon niza incidenata u središnjoj Bosni i sjevernoj Hercegovini između Hrvata i Muslimana tijekom druge polovice 1992., a zatim sukoba u Uskoplju početkom 1993., taj sukob prerasta u rat.

19. 2. 1993. – osnovan HVO BiH

9. - 17. 9. 1993. – vojna akcija Medački džep: uklonjena neposredna prijetnja Gospiću; akcija vrlo uspješna, kasnije su se hrvatske snage zbog međunarodnog pritiska morale vratiti na početni položaj

4. 10. 1993. – UN donosi Rezoluciju 871: pokušaj jačanja mandata UN u Hrvatskoj

1. 11. 1993. – Tuđman na temelju te Rezolucije predlaže sklapanje primirja

1994. godina

18. 3. 1994. – Washingtonski sporazum: okončan sukob između Hrvata i Bošnjaka, formirana Federacija BiH

29. 3. 1994. – Zagrebački sporazum: primirje između Hrvatske i pobunjenih Srba

1995. godina

Početkom 1995. vodstvo pobunjenih Srba odbija Plan Z4, koji je predviđao široku autonomiju za Srbe u Hrvatskoj

1. - 4. 5. 1995. – operacija Bljesak: oslobođeno gotovo cijelo okupirano područje u zapadnoj Slavoniji

25. 6. - 7. 7. 1995. – operacija Južni potez: otvoren put prema Kninu s juga

3. 8. 1995. – vodstvo pobunjenih Srba u Genthodu kod Ženeve odbija mirnu reintegraciju

4. - 7. 8. 1995. – operacija Oluja: oslobođena većina okupiranog hrvatskog teritorija, slom RSK

12. 11. 1995. – Erdutski sporazum: dogovorena mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja

21. 11. 1995. – potpisan Daytonski sporazum, čime je završen rat u BiH te je regija stabilizirana.

1998. godina

15. 1. 1998. – završena mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja, kraj mandata UN
________________________________

Konzultirani izvori:

Ivan Radoš – Natko Martinčić Jerčić, Kronologija važnijih događaja u Republici Hrvatskoj od siječnja 1990. do 15. siječnja 1998. godine, u: Domovinski rat i raspad Jugoslavije, Julija Barunčić Pletikosić – Andriana Benčić Kužnar (ur.), Sveučilišna naklada, 2024., 85-99.

Julija Barunčić Pletikosić – Andriana Benčić Kužnar, Kompleksnost procesa međunarodnog priznanja Hrvatske 1991. i 1992. godine, u: Domovinski rat i raspad Jugoslavije, Julija Barunčić Pletikosić – Andriana Benčić Kužnar (ur.), Sveučilišna naklada, 2024., 131-145.

Ana Holjevac Tuković, Mirovnom operacijom do završetka rata u Republici Hrvatskoj – mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja, u: Domovinski rat i raspad Jugoslavije, Julija Barunčić Pletikosić – Andriana Benčić Kužnar (ur.), Sveučilišna naklada, 2024., 161-175.

https://hrvatskigeneralskizbor.hr/da-se-ne-zaboravi/kronologija-domovinskog-rata/ 

*Cilj rubrike "Na braniku povijesti" je očuvanje i širenje povijesne istine o Domovinskom ratu, budući da je on temelj suvremene hrvatske države i slobode koju baštinimo. Želimo da se naš narod (kako je to redovito slučaj u Europi i svijetu) ponosi svojom poviješću, herojima, braniteljima i svima koji su svoje živote utkali u stvaranje moderne i suverene Republike Hrvatske. Projekt se financira sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.