Negativna slika psihički oboljelih osoba u društvu
U našem novom članku, pročitajmo kakav pogled ima današnje društvo na psihički oboljele osobe. Uvidimo na kakav način se odnose prema njima i s čime sve se psihički oboljele osobe moraju snositi. Neka nam ovaj članak postane vodilja u zapitkivanju kako se takvim ljudima može pomoći i uljepšati življenje u ovako zahtjevnom vremenu.
Negativna slika osoba koje se suočavaju s duševnim smetnjama često proizlazi iz manjka empatije i znanja o mentalnom zdravlju. Takvi stavovi ne odražavaju stvarnost, već duboko ukorijenjene predrasude koje je nužno mijenjati kako bismo stvorili pravednije i suosjećajnije društvo. U današnje vrijeme sve veći broj ljudi prolazi kroz različite oblike psihičkih poteškoća. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), depresija se ubraja među vodeće zdravstvene probleme u svijetu i značajno utječe na kvalitetu života, osobito na sposobnost funkcioniranja u radnom i društvenom okruženju. Iako gotovo svatko tijekom života iskusi određene psihološke teškoće, važno je razlikovati normalne reakcije na životne izazove od simptoma ozbiljnijih psihičkih poremećaja.
Povremeni stres, tjeskoba ili osjećaj tuge prirodne su reakcije koje ne zahtijevaju uvijek stručnu pomoć. No, kada su simptomi dugotrajni, intenzivni i ometaju svakodnevno funkcioniranje, riječ je o stanju koje zahtijeva podršku stručnjaka. Nažalost, mnogi koji se nađu u takvim situacijama suočavaju se s nerazumijevanjem okoline i društvenom osudom. Stigmatizacija osoba s mentalnim poteškoćama javlja se u različitim oblicima – od etiketiranja i izbjegavanja do otvorene diskriminacije. Takvi negativni stavovi mogu otežati zapošljavanje, školovanje, ostvarivanje prijateljskih i obiteljskih odnosa, ali i pristup zdravstvenim uslugama. Zbog straha od osude, mnogi oklijevaju potražiti stručnu pomoć, što dovodi do pogoršanja stanja. Društvene predrasude prema osobama sa psihičkim poteškoćama često proizlaze iz netočnih uvjerenja. Tako se, primjerice, osobe koje boluju od shizofrenije ponekad prikazuju kao opasne, dok se oboljeli od depresije doživljavaju kao slabi, lijeni ili nedovoljno odlučni. Pojedinci čak smatraju da se mentalne bolesti mogu „riješiti snagom volje“, što dodatno umanjuje ozbiljnost tih stanja. Takvi stereotipi ne samo da su pogrešni, nego i duboko štetni jer potiču izolaciju i otežavaju oporavak.
Rješavanje problema stigmatizacije ne može biti odgovornost samo osoba koje su pogođene. Potrebno je djelovati na razini cijelog društva. Edukacija, informiranje i otvoren dijalog o mentalnom zdravlju ključni su koraci prema smanjenju predrasuda. Mediji, obrazovne institucije, zdravstveni radnici i sami građani imaju važnu ulogu u stvaranju okruženja u kojem će svi pojedinci imati pravo na dostojanstvo, podršku i ravnopravan tretman. Duševne bolesti, iako se odnose na psihičko funkcioniranje, jednako su stvarne i ozbiljne kao i tjelesne. One ne umanjuju vrijednost osobe, niti definiraju njezinu osobnost. Svaka osoba, bez obzira na dijagnozu, ima pravo biti poštovana, prihvaćena i uključena u društvo.
Izvori:
Corrigan, P. W., & Watson, A. C. (2002). Utjecaj stigme na osobe s mentalnim bolestima. World Psychiatry, 1(1), 16–20.
