Oblici i vrste zlostavljanja

Zlostavljanje je složen i višedimenzionalan fenomen koji se proteže kroz različite aspekte ljudskog života, ostavljajući duboke emocionalne, psihološke i fizičke tragove. Njegove manifestacije nisu uvijek očigledne; često se krije iza maski normalnosti, uvlačeći se u svakodnevne interakcije i odnose. U ovom ćemo tekstu pokušati progovoriti o glavnim vrstama zlostavljanja i kako se svaki pojedini oblik manifestira.

Jedan od najčešćih oblika zlostavljanja je fizičko zlostavljanje. Ono uključuje sve od udaraca i gurkanja do ozbiljnijih napada koji mogu rezultirati teškim ozljedama ili čak smrću. Fizičko zlostavljanje je često jasno vidljivo, ali žrtve ga ponekad skrivaju iz straha ili srama, što dodatno komplicira prepoznavanje i rješavanje problema. Sjećam se priče prijateljice iz djetinjstva koja je godinama trpjela šamare i udarce u tišini svog doma, tek kasnije (već u odrasloj dobi) ohrabrila otkrivajući svoje rane kroz suze i stid.

Međutim, zlostavljanje nije uvijek fizičko. Psihičko zlostavljanje, možda manje vidljivo, ali jednako razorno, uključuje verbalno ponižavanje, manipulaciju, kontrolu i izolaciju žrtve od prijatelja i obitelji. Ova vrsta zlostavljanja polako ali sigurno razara samopouzdanje žrtve, ostavljajući je u stanju konstantnog straha i nesigurnosti. Jedan primjer koji me posebno pogađa je priča muškarca koji je godinama bio žrtva psihičkog terora svoje supruge, koja ga je sustavno uvjeravala da nije vrijedan ljubavi niti pažnje. Da, i muškarci mogu biti žrtve zlostavljanja i to najčešće u psihičkom obliku. Sami muškarci znaju kako je bolno kad vas netko ponižava i uništava samopouzdanje.

Ekstremni oblik psihičkog zlostavljanja je gaslighting, gdje zlostavljač manipulira informacijama kako bi žrtva sumnjala u svoju percepciju stvarnosti. Ta je pojava postala toliko raširena da je riječ "gaslighting" postala dio svakodnevnog vokabulara, simbolizirajući suptilnu, ali duboku manipulaciju psihe žrtve.*

Seksualno zlostavljanje je također razoran oblik nasilja koji obuhvaća neželjene seksualne radnje, od neprikladnih dodira do silovanja. Ova vrsta zlostavljanja često ostavlja najdublje emocionalne ožiljke, jer žrtva ne samo da trpi fizičku bol, već i intenzivan osjećaj srama i krivnje. Naše hrvatsko društvo (ali i mnoga druga) još uvijek nosi stigmu koja okružuje seksualno zlostavljanje, često optužujući žrtve i minimizirajući njihove traume.**

Na kraju, spomenimo ekonomsko zlostavljanje, iako manje prepoznato, nije ništa manje važno. To uključuje kontrolu nad financijama, uskraćivanje sredstava i sprječavanje žrtve da radi ili upravlja svojim novcem. Ovaj oblik zlostavljanja često se javlja u obiteljskim odnosima gdje zlostavljač koristi novac kao sredstvo kontrole i dominacije.

Zaključno možemo reći kako zlostavljanje, bez obzira na njegov oblik, uvijek ostavlja duboke posljedice na žrtvu. Bitno je da društvo razvije svijest i razumijevanje o svim vrstama zlostavljanja kako bi se pružila adekvatna podrška žrtvama i kako bi se spriječila daljnja nasilja. Svaki oblik zlostavljanja nosi sa sobom priču, glas koji treba čuti i rane koje treba zaliječiti. Svatko od nas može postati žrtva - ne zaboravimo to. Širom otvorimo oči kako bismo mogli primijetiti zlostavljanje oko nas i adekvatno djelovati.
 

*Stern, Robin. The Gaslight Effect: How to Spot and Survive the Hidden Manipulation Others Use to Control Your Life, Broadway Books, 2007.

**Herman, Judith. Trauma and Recovery: The Aftermath of Violence--from Domestic Abuse to Political Terror, Basic Books, 1992.

*Cilj otvaranja naše rubrike ''Različiti. Svoji. Jednaki'' jest potaknuti kritičko mišljenje i osvijestiti sveopću populaciju o potrebama i pravima onih najslabijih i najranjivijih među nama, a to su prije svega djeca, samohrane majke s djecom i štićenice domova, a sve u svrhu ostvarivanja i provedbe najviših vrednota ustavnoga poretka. Želimo pokazati kako nasilju nije mjesto u civiliziranom društvu te kako smo ravnopravni u različitosti jer ona nije nešto loše, već različitost obogaćuje svijet u kojem živimo. Isto tako, žene su većinom manje plaćene nego muškarci i teže dolaze do viših pozicija, manje su zastupljena njihova postignuća u medijskom prostoru, na što želimo također ukazati, kao i na predrasude prema muškarcima, npr. kada su oni ti koji trpe nasilje u obitelji i dr. važne problematike. Stoga nam je želja da se i nevladine udruge još više zauzimaju za ravnopravnost spolova i provedbu Ustava Republike Hrvatske. Projekt je sufinancirala Agencija za elektroničke medije, iz Fonda za pluralizam.