Najvažniji trenuci pontifikata pape Franje

PONTIFIKAT PROMJENA

Od prvih trenutaka njegova pontifikata, bilo je jasno da je novoizabrani papa Franjo spreman unijeti brojne promjene, pa je tako odmah odlučio da ribarski prsten, koji je nosio, ne bude od zlata, već samo pozlaćen, jednako kao i prsni križ, a također je odustao od nošenja crvenih papinskih cipela. Putovao je običnim, manjim automobilom. 

Nije živio, kao njegovi prethodnici, u Apostolskoj palači, nego u stanu u Domu Svete Marte. Telefonirao je sam, što je mnoge zbunjivalo te dovodilo čak i do neugodnih situacija. Prekinuo je tradiciju dodjele počasnih naslova: Njegove Svetosti i apostolski protonotar. 

Prije i nakon putovanja odlazio je u baziliku Svete Marije Velike kako bi se pomolio pred slikom Salus Populi Romani. Odustao je odlazaka na praznike u papinsku rezidenciju u Castel Gandolfo. Tijekom božićnog i uskrsnog Urbi et orbia, odustao je od pozdravljanja vjernika na različitim jezicima, pozdravljajući samo na talijanskom.

REFORMA RIMSKE KURIJE

Tijekom pontifikata pape Franje, provedena je opsežna reforma Rimske kurije. Već u prvim tjednima upravljanja Katoličkom crkvom, osnovao je Vijeće kardinala, koje se neformalno nazivalo C9, a sve s nakanom "kako bi ga devetorica kardinala savjetovala u upravljanju sveopćom Crkvom'', odnosno, kako bi mu pomogli u provođenju reformi koje su za cilj imale prilagoditi Kuriju suvremenim potrebama Crkve, s posebnim naglaskom na evangelizaciju, sinodalnost i služenje. 

Kako je sam papa više puta naglašavao "Reforma kurije je sredstvo za jače kršćansko svjedočanstvo''. Uspostavljena je i bolja kontrola vatikanskih financija, a umjesto 10-ak kongregacija, uspostavljeno je 16 dikasterija, na čijem čelu su njegovom odlukom, osim kardinala, kako je to do sada uvijek bio običaj, imenovani vjernici laici i redovnice. 

SINODA O SINODALNOSTI 

Tri godine, točnije od 2021. do 2024. trajala je Sinoda o sinodalnosti, po nekima najveći događaj u Crkvi nakon 2. vatikanskog sabora. Rasprave su krenule na razini župa, biskupija, kontinenata, i konačno na razini sveopće Crkve. Bilo je puno različitih pogleda na ovaj proces, čak i kritika. Po završetku sinode izdan je završni dokument od 155 točaka.

Papa je odobrio novi prijedlog: dikasteriji će se sada morati konzultirati s biskupskim konferencijama „prije objavljivanja važnih normativnih dokumenata” - sve dok to ne utječe na nauk Crkve. Najviše polemike tijekom glasovanja izazvala je točka 60, koja se bavi ulogom žena u Crkvi. U njemu je skupština zaključila da „nema razloga koji sprječavaju žene da preuzmu vodeće uloge u Crkvi” i naglasila da „pitanje pristupa žena đakonskoj službi ostaje otvoreno”.

ENCIKLIKE

Za Franjina pontifikata objavljene su 4 enciklike. Prva od njih Lumen fidei (Svjetlo vjere) objavljena je 2013. na temu vjere. Posebna je, jer je prva enciklika, koju su zapravo napisala dvojica papa, budući da ju je započeo Franjin prethodnik Benedikt XVI. 

Nakon toga slijede dvije socijalne enciklike - Laudato si i Fratelli Tutti. Do izražaja dolaze teme poput brige za zajednički dom, zatim zaštita okoliša, kritika konzumerizma, te se potiče na bratstvo i društveno prijateljstvo. Posljednja, četvrta enciklika, nosi naziv Dilexit nos, a posvećena je pobožnosti prema Srcu Isusovu. 

PUTOVANJA

U svom pontifikatu papa Franjo je ostvario 47 apostolskih putovanja u 66 zemalja svijeta. Prvo putovanje bilo je u Brazil, povodom Svjetskog susreta mladih. Za razliku od svojih prethodnika, posjećivao je siromašnije zemlje na periferiji, gdje su nerijetko katolici manjina ili čak ugroženi. Nikada nije posjetio Njemačku, Španjolsku, Ujedinjeno Kraljevstvo, Australiju niti rodnu Argentinu, ali je zato putovao po brojnim afričkim i azijskim zemljama.

Prvi je papa koji je posjetio Mongoliju, Mjanmar, Bahrein, Sjevernu Makedoniju, Južni Sudan te Ujedinjene Arapske Emirate, gdje je s velikim imamom Ahmadom Muhammedom Al-Tayyibom, potpisao povijesni Dokument o ljudskom bratstvu za mir u svijetu i zajednički život. Prvi je papa koji je posjetio Irak, a tim posjetio posebno je želio ohrabriti mučenički kršćanski narod. Također, prvi je papa koji je održao govor pred američkim Kongresom, pozivajući na zajednički rad za opće dobro. Prigodom posjeta Japanu 2019. usredotočio se na zagovaranje mira i protivljenje korištenju nuklearnog oružja. Hrvatsku nikada nije posjetio, ali je u sjećanju hrvatskog naroda posebno ostao upamćen njegov posjet susjednoj nam Bosni i Hercegovini 2015. godine. 

EKUMENIZAM I MEĐURELIGIJSKI DIJALOG

Papi Franji na srcu je posebno bilo jedinstvo kršćana. Održao je nebrojene susrete s drugim poglavarima kršćanskih crkava. 10. svibnja 2013., točno 50  godina nakon susreta pape Pavla VI. i Shenoude III., Papa Franjo je u Vatikanu primio papu koptskih pravoslavaca Tawadrosa II., s ciljem učvršćivanja prijateljskih veza i promicanja ekumenskog dijaloga između dviju kršćanskih crkava. Tijekom posjeta Svetoj zemlji susreo se patrijarhom Bartolomejem u Jeruzalemu, promičući ekumenski dijalog i mir na Bliskom istoku, a sve povodom 50. obljetnice susreta njihovih prethodnika, pape Pavla VI. i patrijarha Atenagore. Franjo je 12. veljače 2016. postao prvi papa koji se susreo s patrijarhom Ruske pravoslavne crkve u gotovo tisuću godina od Velikog raskola, susrevši se s Kirilom I. u Havani na Kubi, kako bi potpisali zajedničku deklaraciju.

NOVITETI

Franjin pontifikat započeo je u Godini vjere, koju je proglasio njegov prethodnik Benedikt XVI., a on je u narednom razdoblju proglasio Godinu posvećenog života, Godinu svetog Josipa te Izvanredni Jubilej milosrđa. U tijeku je redovna Jubilarna Sveta 2025. godina, sa središnjom temom - Hodočasnici nade. Također, Franjinim je odlukama ustanovljena Nedjelja Božje riječi, Svjetski dan djedova, baka i starijih osoba, Svjetski dan siromaha, Svjetski dan djece te Svjetski dan molitve za skrb o stvorenom svijetu.

NOVI SVECI I BLAŽENICI

U 12 godina pontifikata, papa Franjo je proglasio 942 novih svetaca i 1541 novog blaženika. Među novim svetcima su trojica papa: Ivan 23., Pavao 6. te Ivan Pavao 2., ali i Majka Tereza, vidjelice iz Fatime, pastiri Franjo i Jacinta Marto te roditelji sv. Male Terezije, bračni par Louis Martin i Marie-Zélie Guérin. Među novim blaženicima su i četvorica Hrvata – svi odreda svećenici mučenici – istarski mučenik Miroslav Bulešić te trojica Hrvata iz dijaspore u Janjevu – fra Serafin Glasnović, don Antun Mužić i fra Alojzije Palić. Među najpoznatijim novim blaženicima su papa Ivan Pavao 1. (čiji je pontifikat trajao 303 dana) te mladi Carlo Acutis. 

RJEŠAVANJE SEKSUALNIH SKANDALA

Papa Franjo je bio vrlo odlučan u suočavanju s problemom pedofilije unutar Katoličke Crkve. Jedan od prvih koraka bio je osnivanje Papinske komisije za zaštitu maloljetnika 2014. godine. Dao je poticaj za jačanje zakonodavstva unutar Crkve kako bi se procesuirali počinitelji pedofilije, ali i kako bi se stvorili uvjeti za što uspješnije sprječavanje zlostavljanja. Uveo je strože kanonske zakone koji omogućuju bržu i transparentniju istragu slučajeva zlostavljanja. Također je pojačana odgovornost biskupa, koji sada moraju prijavljivati slučajeve seksualnog zlostavljanja i zloupotrebe vlasti među svećenicima. Poticao je na odgovornost za edukaciju i formaciju klera, kako bi se spriječilo seksualno zlostavljanje. U više navrata, papa Franjo je izrazio duboko kajanje zbog zlostavljanja i prozvao Crkvu da poduzme nužne korake za duhovnu pokoru i reformu. Održao je i nekoliko susreta sa žrtvama zlostavljanja.

MIGRANTI

Papa Franjo je pokazivao veliku brigu za migrante i izbjeglice. Njegova putovanja na Lampedusu 2013. i Lezbos 2016. simboliziraju njegovu posvećenost ovom pitanju. Na tim je mjestima osudio globalizaciju ravnodušnosti i pozvao na suosjećanje i konkretnu pomoć migrantima. Njegove geste, poput bacanja vijenca u more u čast stradalima, i poruke o promjeni stava prema migracijama, ostavile su snažan dojam. Neumorno je pozivao na solidarnost i ljudsko dostojanstvo migranata, ističući kako su oni često žrtve rata, siromaštva i nepravde. Osudio je ravnodušnost društva prema njihovoj patnji, tražeći konkretne akcije pomoći. Naglašavao je kako Crkva mora biti "majka sviju", posebice onih na marginama.