Prednosti čitanja

Glede prednosti čitanja za mentalno zdravlje postoji pregršt tvrdnji, od toga da osnažuje kognitivne funkcije poput pamćenja i sposobnosti učenja do toga da umanjuje stres, snižava krvni tlak i poboljšava kvalitetu sna. S pravom se postavlja pitanje koliko su te tvrdnje utemeljene.

Više istraživanja potvrđuje da čak i kratkotrajno čitanje barem desetak minuta dnevno, a naročito fikcije, zaista umanjuje razine stresa i poboljšava kvalitetu sna. Primjerice, istraživanja znanstvenika sa Sveučilišta u Sussexu pokazuju da već nekoliko minuta čitanja može smanjiti razinu stresa i do 68%. Dodajmo da, za razliku od nekih bržih medija, poput filma i glazbe, čitanje zahtijeva veću moždanu aktivnost, uči strpljenju i omogućuje bolju koncentraciju.

Što se tiče tvrdnji o snižavanju krvnog tlaka, ima naznaka da kod anksioznih pacijenata može biti takvog utjecaja, no nema čvrstih dokaza kao po pitanju umanjenja stresa. Glede sprječavanja kognitivnog pada, postoji konsenzus među znanstvenicima da čitanje i druge mentalno stimulativne aktivnosti doprinose tzv. kognitivnoj rezervi (sposobnosti mozga za učinkovito korištenje postojećih neuronskih mreža), koja može pomoći pri sprječavanju ili barem odgodi nastupa stanja poput demencije. Međutim, s obzirom na narav tih istraživanja postoji prigovor da je moguća i obratna uzročnost, da naime nije riječ o tome da čitanje sprječava demenciju, već su rezultati takvi jednostavno zato što ljudi kod kojih nastupa demencija, kako ona napreduje, sve manje čitaju.

Valja spomenuti i kako već sama izloženost tuđim perspektivama, osobito pri čitanju fikcije, kod čitatelja razvija empatiju i bolje upravljanje vlastitim emocionalnim reakcijama. Nadalje, iz neuroznanstvenih istraživanja vidimo da čitanje priča aktivira ista područja mozga kao i stvarna ljudska interakcija, odakle se može zaključiti da je ono blagotvorno koliko i štivo koje se čita, budući da nisu sve interakcije takve.

Mnogi autori ističu eskapistički moment kao nešto vrijedno, no zapitajmo se u vezi toga: iako je zdravi odmak od vanjskog svijeta dobar i štoviše, nužan, bijeg od njega u druge svjetove samo kako bismo se sa stvarnim što manje suočavali urodit će još većom frustracijom kad zaklopimo knjigu i u njega se vratimo, jer naviknut ćemo se na to. Čitanje umanjuje razinu stresa, no kao i s tabletama, postanem li potkapacitiranim za suočavanje s teškim trenucima te stoga ovisan o čestim bjegovima, tu nešto nije u redu. Čovjek je stvoren da se bori i stalno brusi svoj karakter u suočavanju sa stvarima oko sebe. Nekome je potrebno više odmaka od njih, nekome više kontakta s njima, no za mentalno je zdravlje svake osobe apsolutni imperativ pronaći vlastitu ravnotežu tih dvaju elemenata.

Zaključno možemo reći da je čitanje u načelu dobro i korisno – a razmjeri te činjenice umnogome ovise o tome koliko se mudro njime služimo.

* Cilj rubrike "Zdravo društvo" je promicanje zdravlja i zdravstvenog odgoja, s posebnim naglaskom na promicanje mentalnog zdravlja te prevenciju porasta kroničnih bolesti, stresa, anksioznosti, depresije i nezdravih životnih navika. Želimo raditi na promociji svega onoga što je dobro, poticajno i korisno za ljudsko zdravlje te upozoravati na sve ono što našem zdravlju šteti. Projekt se financira sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.