Umjetna inteligencija: razum bez svijesti

Prisutnost umjetne inteligencije u našoj svakodnevici više nije upitna. Ona je postala nevidljiv, ali sveprisutan dio života, a broj njezinih korisnika neprestano raste. Susrećemo je svakodnevno u pametnim telefonima, društvenim mrežama, internetskim tražilicama i digitalnim asistentima. Takva popularnost umjetne inteligencije nije iznenađujuća, jer ona znatno ubrzava pristup informacijama i pretragu interneta, omogućuje sažimanje tekstova te, posljedično, smanjuje određene troškove u poslovnom sektoru.

Ipak, korištenje umjetne inteligencije, kako sve više postaje općeprihvaćeno, nosi i određene negativne posljedice. Kada netko „razmišlja“ umjesto nas, gubimo potrebu za vlastitim kritičkim promišljanjem i kreativnošću, prepuštajući se slijepom povjerenju u tehnologiju te upadamo u stanje mentalne lijenosti.

Istraživanja o sigurnosti umjetne inteligencije, objavljena na platformi arXiv, usmjerena su na razvoj sustava koji su pouzdani, pravedni, transparentni i sigurni za korisnike. Znanstvenici pritom naglašavaju važnost pouzdanosti, odnosno otpornosti sustava umjetne inteligencije na pogreške i nepredviđene situacije, kao i pravednosti, odnosno sprječavanja diskriminacije i pristranosti u algoritmima. Posebna se pozornost pridaje zaštiti privatnosti korisnika, budući da umjetna inteligencija često koristi osobne podatke, kao i pravnim i etičkim aspektima koji određuju granice i odgovornost u njezinoj uporabi.

O sigurnosti uporabe umjetne inteligencije raspravljaju i kardinal Víctor Fernández, prefekt Dikasterija za nauk vjere, te kardinal José Tolentino de Mendonça, prefekt Dikasterija za kulturu i obrazovanje, u vatikanskom dokumentu Antiqua et Nova. Ističu da je umjetna inteligencija proizvod ljudskog uma, a ne njegova zamjena. Ona treba služiti čovjeku i općem dobru, a ne ratovanju, nadzoru ili produbljivanju društvenih nejednakosti.

Vatikan upozorava da umjetna inteligencija nema svijest, razumijevanje ni moralno rasuđivanje, stoga joj ne treba pripisivati ljudske osobine. Dokument prepoznaje i mnoge koristi umjetne inteligencije u zdravstvu i obrazovanju, ali upozorava i na opasnosti poput gubitka privatnosti, širenja dezinformacija i slabljenja međuljudskih odnosa. Zaključno, naglašava se da umjetna inteligencija može služiti čovječanstvu, ali nikada ne smije zamijeniti čovjeka ni Boga.

Cilj svih navedenih istraživanja i dokumenata jest osigurati da umjetna inteligencija djeluje u skladu s ljudskim vrijednostima, da ostane alat koji pomaže čovjeku, a ne prijetnja njegovoj sigurnosti ili slobodi.

Stoga, umjetna inteligencija ne može doista razmišljati, jer nije čovjek. Na ljudima je da je koriste kao sredstvo koje potiče kreativnost, ali bez potpunog oslanjanja na nju da obavi sav posao umjesto nas.
 

* Cilj rubrike "Zdravo društvo" je promicanje zdravlja i zdravstvenog odgoja, s posebnim naglaskom na promicanje mentalnog zdravlja te prevenciju porasta kroničnih bolesti, stresa, anksioznosti, depresije i nezdravih životnih navika. Želimo raditi na promociji svega onoga što je dobro, poticajno i korisno za ljudsko zdravlje te upozoravati na sve ono što našem zdravlju šteti. Projekt se financira sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Izvori: 

Liu H., Wang Y., Fan W. i sur. (2021). Trustworthy AI: A Computational Perspective. https://arxiv.org/pdf/2107.06641

Krvavica, T. (2025, 28. siječnja). Vatikan objavio dokument o umjetnoj inteligenciji, ovo su najvažniji naglasci. Bitno.net.https://www.bitno.net/vijesti/vatikan/vatikan-objavio-dokument-o-umjetnoj-inteligenciji-antiqua-et-nova/ bitno.net