Vrste i metode rehabilitacije osoba s invaliditetom

Rehabilitacija osoba s invaliditetom predstavlja veoma važno područje u suvremenoj medicini i socijalnoj skrbi, budući da doprinosi njihovoj integraciji u društvo, poboljšava kvalitetu života i omogućuje veću samostalnost. Kada govorimo o rehabilitaciji, na početku valja istaknuti kako ona obuhvaća niz postupaka i intervencija osmišljenih za poboljšanje fizičkih, psiholoških i socijalnih sposobnosti korisnika. Važnost takvih pristupa potvrđuju brojne studije i klinička istraživanja, koja su dovela do razvoja specijaliziranih metoda i vrsta rehabilitacije prilagođenih različitim oblicima invaliditeta.

Postoji nekoliko vrsta rehabilitacije koje su prilagođene potrebama osoba s invaliditetom, ovisno o vrsti i stupnju oštećenja. Fizička rehabilitacija najčešće je primjenjivana kod osoba s motoričkim teškoćama. Ova vrsta rehabilitacije uključuje terapijske vježbe i radnu terapiju, koje pomažu u očuvanju i povećanju pokretljivosti. Istraživanja su pokazala da redovita primjena fizičke terapije značajno poboljšava pokretljivost i smanjuje ovisnost o pomoći drugih kod osoba s motoričkim oštećenjima (Alzahrani i sur., 2020.). Nadalje, kognitivna rehabilitacija još je jedan važan oblik rehabilitacije, osobito kod osoba koje su pretrpjele ozljede mozga ili imaju neurološke bolesti ili su pretrpjele moždani udar. Cilj kognitivne rehabilitacije je poboljšati pažnju, pamćenje i izvršne funkcije bolesnika, čime se olakšava njihov povratak u svakodnevne aktivnosti (Cicerone i sur., 2019.). Ova rehabilitacija također može uključivati razne mentalne vježbe, kognitivne igre i terapije uz podršku raznih oblika tehnologija, kao što je virtualna stvarnost (preko raznih uređaja s ekranom) i asistivnih uređaja.

Psihološka podrška itekako je važan sastavni segment u svakoj rehabilitaciji, jer osobe s invaliditetom često prolaze kroz emocionalne i psihološke izazove. U ovom segmentu, uloga psihoterapeuta i socijalnih radnika je neizostavna, jer oni osobama s invaliditetom znače više od same pomoći - oni su im podrška i poticaj za dalje, da se ne predaju već da ustraju u svom putu bez obzira na sve poteškoće. Ova vrsta terapije uključuje individualne i grupne seanse koje imaju za cilj smanjenje osjećaja izolacije i anksioznosti, kao i osnaživanje korisnika za suočavanje s izazovima invaliditeta (Corrigan i sur., 2021.). Ponekad je veći problem percepcija vlastitog invaliditeta u glavi, nego što to predstavlja invaliditet kao takav. Stoga je važno ostati mentalno jak i posvijestiti si činjenicu kako invalidnost nije kraj svijeta.

Osim navedenih, postoji i integrativna rehabilitacija koja predstavlja pristup koji objedinjuje fizičku, kognitivnu i psihološku podršku. Primjena integrativnih pristupa u rehabilitaciji ima dokazano učinkovit utjecaj na povećanje životnog zadovoljstva osoba s invaliditetom, a ključna uloga u tome je koordinacija stručnjaka iz različitih područja, kao što su liječnici, fizioterapeuti i socijalni radnici (Lee i sur., 2018.). Integrativna rehabilitacava ima holistički pristup i prilagođava terapije specifičnim potrebama svakog korisnika, što pridonosi postizanju optimalnih rezultata.

Zaključno, valja istaknuti kako rehabilitacija osoba s invaliditetom treba obuhvatiti cjelokupne aspekte njihovih potreba, od fizičkih i kognitivnih do psiholoških i socijalnih. Sve više istraživanja ukazuje na potrebu za personaliziranim pristupom koji uključuje multidisciplinarne timove stručnjaka, čime se osigurava sveobuhvatna podrška i povećava kvaliteta života osoba s invaliditetom. Zbog svega navedenog, valja nam djelovati u tom pravcu, a najbolji pokazatelj djelotvornosti personaliziranog pristupa svakako je zadovoljstvo osoba s invaliditetom koje su na taj način rehabilitirane.

*Glavni cilj otvaranja naše rubrike “Vrijediš više” jest pokazati svakoj osobi s invaliditetom (tjelesnim ili psihičkim) da je vrijedna, nezamjenjiva i potrebna društvu u kojem živi. Uz to, svaka osoba posjeduje intrinzično dostojanstvo ljudske osobe i moraju joj biti osigurana sva osnovna ljudska prava. Nastojimo donositi svjetlost u tmurnu svakodnevnicu i boriti se protiv svakog oblika stereotipa i predrasuda, kao i protiv nasilja koje bi bilo usmjereno prema osobama s invaliditetom. Projekt je sufinancirala Agencija za elektroničke medije, iz Fonda za pluralizam.