Bolnu činjenicu koja je dugo bila skrivena među komunističkim zločinima o kojima se ni danas jasno ne govori, razotkriva dokumentarni film redateljice Nade Prkačin, u koprodukciji Laudata i Udruge Macelj 1945. Prema utvrđenom broju od 1163 dosad ekshumirane žrtve, Macelj je najveće stratište Titovih partizana i jugoslavenskog komunističkog režima u Republici Hrvatskoj. Procjenjuje se da je u Maceljskoj šumi stradalo oko 13 000 žrtava, a više od 130 jama još uvijek nije istraženo. Macelj je jedna od tragičnih dionica hrvatskog Križnog puta, koju se desetljećima zanemarivalo i nastojalo zataškati. Povjesničari i članovi Udruge Macelj 1945. razotkrivaju strahote koje su se događale nakon smaknuća, a svjedoci se sjećaju užasnih poslijeratnih dana, iznose činjenice i opisuju događaje zbog kojih je Macelj jezovito mjesto u sjećanju. Film nastoji pridonijeti tomu da stratište Macelj bude poznatije u hrvatskoj javnosti i da se žrtvama iskaže pijetet.
Repriza:
Laudatov dokumentarni film 'POTRES(eni),' redateljice Nade Prkačin, prikazuje realistične scene zbivanja koja su krenula 29. prosinca snažnim potresom od 6,2 po Richteru, koji je u jednom danu mnoge ljude iz Banovine ostavio bez domova.
Dokumentarni film 'Štafeta smrti' podsjeća na konkretne događaje iz Domovinskog rata, koji su se zbivali od 10. do 22. studenog 1991. u minskom polju nedaleko od Marinaca. Jedanaest hrvatskih branitelja u nedjelju 10.
Dokumentarni film ''U ime naroda'' rekonstruira događaje koji su pokrenuli rijeku izbjeglica prema Sloveniji i Austriji. Upravo je s juga Hrvatske započeo Križni put u povijesti, poznat kao ''Blajburška tragedija hrvatskog naroda''.
Film je snimljen tijekom jednog hodočašća u Svetu Zemlju povodom postavljanja spomen-ploče trojici braće: Pavlu, Antunu i Jakovu Brankoviću, Hrvatima iz Sarajeva, koji su prije 333 godine kao vitezovi svetog Groba jeruzalemskog kupili Getsemanski vrt od turskih musliman
Središnja tema filma 'Magnum crimen 1945.' zapovjedna je odgovornost za zločine u kojima su bez suđenja brutalno pobijeni desetci tisuća pripadnika Hrvatskih oružanih snaga, žena, djece i staraca. U kolonama smrti bili su i pripadnici Slovenaca, Srba, Crnogoraca, Kozaka i drugih nacija.
Dokumentarni film o Domovinskom ratu na vinkovačkom području. U filmu brojni sugovornici iznose svoja svjedočanstva iz rata, a korišteni su i dosad neobjavljeni arhivski materijali. Film prati ratne događaje u Vinkovcima od prvog granatiranja grada 19. srpnja 1991.