Magnum crimen

Središnja tema filma 'Magnum crimen 1945.' zapovjedna je odgovornost za zločine u kojima su bez suđenja brutalno pobijeni desetci tisuća pripadnika Hrvatskih oružanih snaga, žena, djece i staraca. U kolonama smrti bili su i pripadnici Slovenaca, Srba, Crnogoraca, Kozaka i drugih nacija.

Zašto se nad ljudima koji su bježali od komunističkog režima stranog hrvatskom biću tada nisu poštovala međunarodna ratna prava? Zbog čega su zarobljenici protivno njihovoj volji prepuštani onima od kojih su bježali? Jesu li savezničke snage znale da ih predajom partizanskim jedinicama osuđuju na smrt? Film odgovara na ta i još mnoga druga pitanja važna za rasvjetljavanje desetljećima iskrivljavane hrvatske povijesti koja svoje poklonike ima i danas.

Repriza:
16.09.2022. 15:15

Na jednome mjestu donosimo najvažnije poruke sa Susreta hrvatske katoličke mladeži, održanog 2017. u Vukovaru. Pod geslom "Krist – naša nada" u Gradu Heroju okupilo se oko 30 000 mladih iz Hrvatske i iseljeništva. Što je susret značio gostima, a što domaćinima?

15.04.2022. 15:20

U dokumentarnom filmu biblijski se i duhovno razmatraju posljednje riječi koje je Isus Krist izgovorio dok je bio razapet na križu.

Središnja tema Laudatova dokumentarca: ''In odium fidei – Iz mržnje prema vjeri'' jest ubojstvo 66 hercegovačkih franjevaca za vrijeme Drugog svjetskog rata i poraća. Oni su žrtve komunističko-partizanskih zločina.

Desetljećima slavljen kao početak antifašističkog ustanka u Hrvatskoj, 27. srpnja 1941. godine počela su protjerivanja, ubijanja, paljenja i uništavanja svega što je u okolici ličkog mjesta Srb, nedaleko od Gračaca, imalo pridjev hrvatski.

Dokumentarni film o Domovinskom ratu na vinkovačkom području. U filmu brojni sugovornici iznose svoja svjedočanstva iz rata, a korišteni su i dosad neobjavljeni arhivski materijali. Film prati ratne događaje u Vinkovcima od prvog granatiranja grada 19. srpnja 1991.

Film je snimljen tijekom jednog hodočašća u Svetu Zemlju povodom postavljanja spomen-ploče trojici braće: Pavlu, Antunu i Jakovu Brankoviću, Hrvatima iz Sarajeva, koji su prije 333 godine kao vitezovi svetog Groba jeruzalemskog kupili Getsemanski vrt od turskih musliman