Alzheimerova bolest

Stari i bolesni ljudi sastavni su dio društva u kojem živimo i svakako ulaze u osjetljivu skupinu (zajedno s djecom, osobama s invaliditetom, samohranim majkama, štićenicama domova, zlostavljanima...) o kojoj društvo nerijetko ne vodi previše računa. Danas, kada se sve gleda kroz prizmu korisnosti, svrsishodnosti i profita, starije i bolesne može se promatrati kao suvišne subjekte. Konkretno, prema podacima Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, udio starijih osoba (65 i više godina) u ukupnoj populaciji iznosio je oko 21% u 2021. godini. To je značajan broj koji se sve više povećava kako naš narod stari. A kada se pridodaju razne staračke bolesti, dolazimo do podosta zabrinjavajućih podataka. Ovdje želimo govoriti o Alzheimerovoj bolesti (AD) ukratko je opisati i približiti javnosti s kojim se sve poteškoćama oboljeli susreću.

Alzheimerova bolest je progresivni neurodegenerativni poremećaj koji je najčešći uzrok demencije u starijoj populaciji. Karakterizirana je postepenim pogoršanjem kognitivnih funkcija, uključujući pamćenje, razmišljanje i sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti. Patofiziološki, Alzheimerova bolest uključuje akumulaciju amiloidnih plakova i neurofibrilarnih čvorova unutar mozga, što dovodi do sinaptičke disfunkcije i neuronske smrti. Glavni uzroci AD uključuju kombinaciju genetskih predispozicija (poput mutacija u genima APP, PSEN1 i PSEN2), okolišnih faktora i stilova života.*

Liječenje Alzheimerove bolesti trenutačno je ograničeno na simptomatske terapije koje nastoje poboljšati kvalitetu života oboljelih. Inhibitori acetilkolinesteraze (npr. donepezil, rivastigmin) i antagonisti NMDA receptora (npr. memantin) koriste se za ublažavanje simptoma, ali ne mogu zaustaviti ili usporiti napredovanje bolesti. Napredna istraživanja su usmjerena na razvoj terapija koje ciljaju temeljne patološke procese, poput beta-amiloida i tau proteina. Nedavno su u klinička ispitivanja ušli i novi biološki lijekovi, poput aducanumaba, koji pokazuju potencijal u uklanjanju amiloidnih plakova iz mozga pacijenata.

Društvena percepcija osoba s Alzheimerovom bolešću često je obilježena stigmatizacijom i nerazumijevanjem. Osobe s AD-om suočavaju se s brojnim predrasudama koje proizlaze iz straha i neznanja o prirodi bolesti. Takva stigma može dovesti do socijalne izolacije oboljelih i njihovih obitelji, čime se dodatno pogoršava njihova kvaliteta života. Edukacija javnosti o Alzheimerovoj bolesti ključna je za promjenu percepcije. Kampanje za podizanje svijesti, podrška zajednici i uključivanje oboljelih u društvene aktivnosti mogu značajno smanjiti stigmu .

Postavlja se pitanje, s obzirom na sve rečeno, što mi kao društvo možemo učiniti kako bi povećali svijest o AD-u? Kako općoj populaciji približiti probleme i izazove s kojima se osobe s ovim poremećajem susreću? Kako ne dići ruke od tih osoba i pokazati kako su vrijedne i potrebne društvu unatoč poremećajima koji ih sputavaju? Pred nama je zaista puno pitanja. Povećana podrška u zajednici, kao i razvoj specijaliziranih programa za brigu i njegu oboljelih, doprinosi boljem prihvaćanju i integraciji osoba s Alzheimerovom bolešću u društvo. Njegovatelji i zdravstveni radnici svakako trebaju biti kvalitetno educirani o empatijskom pristupu i tehnikama komunikacije prilagođenim osobama s demencijom. Takvi napori ne samo da poboljšavaju kvalitetu života oboljelih, već i stvaraju društvo koje je osjetljivije i prihvaća različitosti unutar sebe. Ne smijemo stoga izgubiti iz fokusa naše stare i bolesne. Nekada su stvarali društvo u kojem danas živimo i čije plodove ubiremo, a sada su ovdje kao opomena da će slični problemi možda zadesiti i nas jednoga dana, stoga trebamo razviti empatiju prema njima. Tu smo da učimo jedni od drugih i međusobno si pomažemo - to je svijet i društvo kojem trebamo težiti.

* Usp. Lane, C. A., Hardy, J., & Schott, J. M. (2018). Alzheimer's disease. European Journal of Neurology, 25(1), 59-70.

*Glavni cilj otvaranja naše rubrike “Vrijediš više” jest pokazati svakoj osobi s invaliditetom (tjelesnim ili psihičkim) da je vrijedna, nezamjenjiva i potrebna društvu u kojem živi. Želimo pružiti i podršku svima onima koji boluju od rijetkih i/ili progresivnih bolesti. Uz to, svaka osoba posjeduje intrinzično dostojanstvo ljudske osobe i moraju joj biti osigurana sva osnovna ljudska prava. Nastojimo donositi svjetlost u tmurnu svakodnevnicu i boriti se protiv svakog oblika stereotipa i predrasuda, kao i protiv nasilja koje bi bilo usmjereno prema osobama s invaliditetom. Projekt je sufinancirala Agencija za elektroničke medije, iz Fonda za pluralizam.