Invalidi Domovinskog rata – osjetljiva skupina

U Republici Hrvatskoj više je od 55 000 invalida Domovinskog rata. Ti hrabri ljudi, koji su spremno izložili svoje živote i doslovno dali dijelove tijela za slobodu naše domovine, pripadaju posebno osjetljivoj skupini. Obrambeni Domovinski rat koji je trajao od 1991. do 1995. godine ostavio je, u većoj ili manjoj mjeri, ožiljke na svakom sudioniku. Gledali su smrti u oči, a danas se suočavaju s brojnim problemima i izazovima u svakodnevnom životu. Iako je rat iza njih, sjećanja i traume ostaju. Na žalost, kao država i društvo nismo kvalitetno odgovorili na njihove potrebe, a ima ih mnogo. Neki od glavnih izazova s kojima se suočavaju invalidi Domovinskog rata jesu: zdravstveni (fizički) problemi, psihički problemi, birokracija, socijalna integracija, pristup javnim uslugama i ustanovama, ekonomska nesigurnost. U nastavku ćemo ukratko progovoriti o svakom od tih izazova.

Što se tiče zdravstvene skrbi, mnogi ratni vojni invalidi imaju ozbiljne zdravstvene probleme i kronična oboljenja povezana s ratom. Neki su ranjavani, drugi su izgubili udove, a treći ostali nepokretni. Najčešće je riječ o mladićima koji su svoje najbolje godine dali za slobodu domovine. Kako se sada pomiriti s činjenicom da nakon rata ništa više nije i ne će biti isto? U rat su ušli zdravi, a iz njega izašli kao invalidi. Ovo sa sobom povlači i pitanje o mentalnom zdravlju. Takve osobe često pate od posljedica traume i posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP). Njihovo psihičko stanje može biti ozbiljno narušeno, a pristup adekvatnoj psihološkoj podršci i terapiji često je ograničen. Naša je dužnost, kao društva, da učinimo sve kako bismo im pružili odgovarajuću zdravstvenu skrb. 

Sljedeći izazov koji je stajao i još uvijek stoji pred njima jest pitanje ekonomske sigurnosti. Na žalost, često govorimo o nesigurnosti, jer nemaju svi ratni vojni invalidi jednake mirovine. A što s onima koji su voljni raditi? Jesmo li otvoreni za njih ili su prisiljeni pronalaziti poslove 'na crno'? Jer, nisu svi invalidi u kolicima, ali većina njih na margini je društva. 

Nadalje, ekonomska nesigurnost povezana je i sa socijalnom integracijom u društvo. Osjećaj izolacije, neprihvaćanja i nedostatak podrške često su prisutni kod ratnih vojnih invalida. Tu je i osjećaj manje vrijednosti, nerazumijevanja ili čak osuđivanja okoline.

– Ljudi misle kako imam veliku mirovinu i da mi je lagodno u životu. Nitko ne vidi ono što je u meni, ono što svakodnevno nosim sa sobom – s čime liježem i s čime ustajem. Ponekad se osjećam poput parazita. Kao da sam samo teret društvu. I onda čovjek razmišlja je li sve to bilo vrijedno. Za što smo se borili? Dva moja prijatelja dignula su ruke na sebe. Rat ih nije ubio, ali ovo društvo jest. I što se promijenilo nakon njihove smrti? Ništa, idemo dalje. Nekada u prvim redovima, danas smo na rubu. Teško je s time živjeti – svjedoči branitelj i ratni vojni invalid Tihomir.

Dodaje kako ga užasno frustrira birokracija u Republici Hrvatskoj. I nije jedini. Godinama se borio da ostvari pravo na invalidninu jer je bio pogođen gelerom u nogu. I dandanas trpi posljedice – šepa poput bogalja, dok ga okolina optužuje. Zbog ovakvih priča invalidi Domovinskog rata definitivno spadaju u osjetljivu skupinu. Nekad u ranim dvadesetima, danas su u pedesetima – nisu više mladi, ali ni stari. Kako odgovoriti na njihove potrebe? Preostaje nam još puno raditi na tome.

*Glavni cilj otvaranja naše nove rubrike ''Vrijediš više'' jest pokazati svakoj osobi s invaliditetom (tjelesnim ili psihičkim) da je vrijedna, nezamjenjiva i potrebna društvu u kojem živi. Uz to, svaka osoba posjeduje intrinzično dostojanstvo ljudske osobe i moraju joj biti osigurana sva osnovna ljudska prava. Nastojimo donositi svjetlost u tmurnu svakodnevnicu i boriti se protiv svakog oblika stereotipa i predrasuda, kao i protiv nasilja koje bi bilo usmjereno prema osobama s invaliditetom. Projekt je sufinancirala Agencija za elektroničke medije, iz Fonda za pluralizam.