Migracije i strani radnici

U četvrtak 18. travnja i petak 19. travnja 2024. u organizaciji Svjetskog saveza mladih Hrvatska (SSMH) održano je deveto izdanje projekta Human Rights Slam na temu Migracije i strani radnici. Događaj je okupio više od 60 mladih i šestero stručnjaka s ciljem rasprave o važnosti i utjecaju migracija i statusa stranih radnika na ekonomiju, demografiju i sigurnost. Ovogodišnje izdanje Human Rights Slama održano je u prostorima Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu.

Prvog dana održana su dva predavanja, dok je drugi dan bio posvećen okruglom stolu s raspravom o migracijama i pravima stranih radnika. Dr. sc. Snježana Gregurović održala je predavanje na temu Suvremene migracije i migracijska tranzicija u Hrvatskoj. 

Predavanjem i analizom statističkih podataka za proteklo desetljeće prikazano je kako je negativan migracijski saldo tek 2022. godine prerastao u pozitivan zbog većeg broja doseljenih, mahom stranih, radnika. Zaključno, dr. sc. Gregurović istaknula je potrebu za poboljšanjem dosadašnjih migracijskih politika te uvođenjem strože zakonske regulacije radnih dozvola.

Željko Cvrtila, mr. krim., konzultant za upravljanje i sigurnost, svojim predavanjem na temu "Migracije i nacionalna sigurnost" prikazao je na koje načine legalne i ilegalne 
migracije utječu na nacionalnu sigurnost Hrvatske. Sudionici su gotovo sat vremena postavljali pitanja stručnjaku te iznosili svoje stavove i mišljenja, što potvrđuje koliko je 
tema nacionalne sigurnosti aktualna i bitna mladima.

Drugi dan bio je posvećen okruglom stolu na kojem su prof. dr. sc. Mirko Bilandžić, dr. sc. Hrvoje Butković, prof. dr. sc. Ljubo Jurčić i doc. dr. sc. Stjepan Šterc podijelili svoje stručne uvide o političkim, sigurnosnim i socijalnim aspektima migracija. Rasprave su sudionicima pružile priliku da iz prve ruke doznaju o izazovima i mogućnostima koje migracije predstavljaju za društvo u cjelini. Osim razmjene znanja i informiranja o navedenim temama iz različitih perspektiva, Human Rights Slam stvorio je i priliku za umrežavanje mladih koji su tijekom dva dana zainteresirano sudjelovali u raspravama o temama koje se tiču društva u kojem žive te su stekli nova poznanstva i iskustva.

Zaključeno je kako demografija treba zauzimati stožerno mjesto u kreiranju politika te kako nekontrolirani priljev strane radne snage nije i ne može biti dugoročno rješenje za ekonomiju Republike Hrvatske, već je potrebno pronaći drugo, dugoročno rješenje. Migracije su naša stvarnost, a Hrvatska ne odudara od ostatka zemalja Europske unije po pitanju depopulacije, odnosno gubitka domicilnog stanovništva. Jedno je sigurno, o ovim izazovima bit će još mnogo govora u budućnosti.

*Cilj otvaranja naše rubrike ''Različiti. Svoji. Jednaki'' jest potaknuti kritičko mišljenje i osvijestiti sveopću populaciju o potrebama i pravima onih najslabijih i najranjivijih među nama, a to su prije svega djeca, samohrane majke s djecom i štićenice domova, a sve u svrhu ostvarivanja i provedbe najviših vrednota ustavnoga poretka. Želimo pokazati kako nasilju nije mjesto u civiliziranom društvu te kako smo ravnopravni u različitosti jer ona nije nešto loše, već različitost obogaćuje svijet u kojem živimo. Isto tako, žene su većinom manje plaćene nego muškarci i teže dolaze do viših pozicija, manje su zastupljena njihova postignuća u medijskom prostoru, na što želimo također ukazati, kao i na predrasude prema muškarcima, npr. kada su oni ti koji trpe nasilje u obitelji i dr. važne problematike. Stoga nam je želja da se i nevladine udruge još više zauzimaju za ravnopravnost spolova i provedbu Ustava Republike Hrvatske. Projekt je sufinancirala Agencija za elektroničke medije, iz Fonda za pluralizam.