Nacionalni ured za zaštitu maloljetnika i odraslih ranjivih osoba

Crkva u Republici Hrvatskoj odlučila se odlučno uhvatiti u koštac s problemom zlostavljanja maloljetnika i odraslih ranjivih osoba. Ozbiljnošću svoga pristupa nastojala je tako pokazati kako u društvu nema mjesta za bilo koji oblik nasilja, ugnjetavanja i zlostavljanja, te kako smo svi mi djeca Božja i baštinici neotuđivog dostojanstva ljudske osobe. Smjernice Hrvatske biskupske konferencije za zaštitu maloljetnika i odraslih ranjivih osoba već nam u uvodu jasno pokazuju tu namjeru:

Svaki oblik zlostavljanja maloljetnih i odraslih ranjivih osoba teška je povreda naravnog prava te predstavlja višestruku povredu ljudskih, moralnih i spasenjskih dobara, prava na dostojanstven život, tjelesni i psiho-afektivni integritet, na cjelovit razvoj svih dimenzija osobnosti, na privatnost osobnog i obiteljskog života, te na osobnu slobodu. Istodobno je ono i osobito težak grijeh počinjen prema najslabijima.

Hrvatska biskupska konferencija (HBK) stoga je uspostavila Nacionalni ured za zaštitu maloljetnika i odraslih ranjivih osoba s dubokom posvećenošću osiguravanju sigurnosti i zaštite onih koji su najranjiviji unutar crkvene zajednice. Ovaj ured, kako HBK ističe, predstavlja ključni korak prema stvaranju okruženja koje se zalaže za prevenciju zlostavljanja i brigu o žrtvama.

Cilj je ovog ureda u prvom redu pružiti podršku i zaštitu osobama koje su ugrožene zlostavljanjem, osobito maloljetnicima i odraslima u situacijama ranjivosti. Promicanjem edukacije, osvještavanjem i implementacijom smjernica za zaštitu, Nacionalni ured nastoji osnažiti svećenike, redovnike, vjernike te čitavu zajednicu kako bi prepoznali slučajeve zlostavljanja, spriječili ih i reagirali na njih.

Jedna od ključnih aktivnosti Nacionalnog ureda stvaranje je smjernica koje služe kao temelj za zaštitu ranjivih osoba unutar crkvene zajednice i njihova distribucija. Ove smjernice pružaju jasne protokole i procedure u slučaju sumnje ili prijave zlostavljanja. Edukacija svećenstva, redovnika i vjernika o važnosti prepoznavanja i prijavljivanja slučajeva zlostavljanja također je od velike važnosti u preventivnom radu ovog ureda.

Suradnja s relevantnim institucijama i civilnim društvom ključna je sastavnica u osiguravanju sveobuhvatne zaštite žrtava zlostavljanja. Nacionalni ured HBK-a aktivno radi na jačanju partnerstava s nadležnim institucijama kako bi se osigurala podrška žrtvama, istraživanje slučajeva zlostavljanja te suzbijanje budućih incidenata.

Važno je istaknuti da je osnivanje Nacionalnog ureda HBK-a za zaštitu maloljetnika i odraslih ranjivih osoba dio šireg nacionalnog i međunarodnog napora usmjerenog na stvaranje sigurnog okruženja za sve članove društva. Njegovo djelovanje ne samo da štiti pojedince unutar crkvene zajednice, već služi i kao primjer angažmana i odgovornosti prema zaštiti svih ranjivih skupina u društvu.

Zagrebački pomoćni biskup Mijo Gorski istaknuo je kako ovdje nije riječ o ukidanju zasebnih tijela, već o prilagođavanju i želji “da se na kvalitetniji i bolji način odgovori potrebama”.

“Napominjem kako će ovaj ured biti daleko stabilniji jer ga ne će voditi jedan biskup, već će to činiti Vijeće HBK-a. Ovo tijelo će prije svega pridonijeti, nadamo se, prevenciji. Ipak, svaki biskup u svojoj biskupiji ostaje odgovoran za ono što se zbiva i pozvan je odgovorno djelovati tamo gdje se nalazi”, istaknuo je biskup Gorski.

U zaključku, Nacionalni ured HBK-a za zaštitu maloljetnika i odraslih ranjivih osoba predstavlja važan korak prema stvaranju okruženja koje potiče sigurnost, brigu i zaštitu svih članova zajednice. Njegova uloga u prevenciji zlostavljanja i podršci žrtvama predstavlja ključnu sastavnicu u stvaranju osjetljivijeg i sigurnijeg društva za sve. Sada nam samo preostaje vidjeti što će nam donijeti budućnost u vezi s pitanjem zaštite maloljetnih i odraslih ranjivih osoba. Mi smo, pak, kao pojedinci, svatko za sebe, pozvani graditi bolje i sigurnije životno okruženje. Na koncu, dio smo Crkve i naša je zadaća drugima pokazati radost Evanđelja i dovesti ih do spasenja.
 

*Cilj otvaranja naše nove rubrike ''Različiti. Svoji. Jednaki'' jest potaknuti kritičko mišljenje i osvijestiti sveopću populaciju o potrebama i pravima onih najslabijih i najranjivijih među nama, a to su prije svega samohrane majke s djecom i štićenice domova, a sve u svrhu ostvarivanja i provedbe najviših vrednota ustavnoga poretka. Želimo pokazati kako nasilju nije mjesto u civiliziranom društvu, te kako smo ravnopravni u različitosti, jer ona nije nešto loše, već različitost obogaćuje svijet u kojem živimo. Isto tako, žene su većinom manje plaćene nego muškarci i teže dolaze do viših pozicija, manje su zastupljena njihova postignuća u medijskom prostoru na što želimo također ukazati, kao i na predrasude prema muškarcima npr. kada su oni ti koji trpe nasilje u obitelji i dr. važne problematike. Stoga nam je želja da se i nevladine udruge još više zauzimaju za ravnopravnost spolova i provedbu Ustava Republike Hrvatske. Projekt je sufinancirala Agencija za elektroničke medije, iz Fonda za pluralizam.