Osobe koje pate od shizofrenije
O ovoj složenoj psihičkoj bolesti razgovarali smo s prof. dr. sc. Daliborom Karlovićem, specijalistom psihijatrije.
Shizofrenija je psihička bolest koja oboljeloj osobi otežava, iskrivljava ili sasvim onemogućuje razlikovanje stvarnih od nestvarnih doživljaja ili iskustava. Zbog krivog prepoznavanja stvarnosti, osoba ne razmišlja logično, a sukladno tomu, ne može niti normalno funkcionirati u svakodnevnom životu. O ovoj složenoj psihičkoj bolesti razgovarali smo s prof. dr. sc. Daliborom Karlovićem, specijalistom psihijatrije.
– Shizofrenija se javlja u oko 1 % stanovništva. To je bolest mladih ljudi, ona nije bolest koja počinje u kasnijoj dobi i upravo je možda najveća nevolja te bolesti upravo ta, kada su ljudi na kraju školovanja ili početku fakulteta, onda zapravo ulazi u život mladog čovjeka i onesposobljuje ga. Ona nije nasljedna bolest. Vanjski čimbenici koji doprinose razvoju shizofrenije su raznoliki. Mogu biti socijalne prirode, stila života, navika i slično. Recimo, pušenje trave je, odnosno kanabionidi su najčešći i najvažniji nezavisni vanjski čimbenik za razvoj kliničke slike shizofrenije – komentirao je dr. Karlović.
Upozorio je i na različite primarne znakove koje pojedinac može imati kada je u pitanju ova bolest, kao što je popuštanje u školi, na fakultetu, zatvaranje u sobu i povlačenje u sebe.
– Roditelj bi trebao pratiti svoje dijete ako vidi da se s njim nešto drugačije događa. A psihoza je svako ono stanje u psihijatriji u kojem pojedinac ne testira realitet. Odnosno, pojedinac doživljava svijet i sebe u svijetu drugačije nego što to jest. Najčešće je riječ o pozitivnim simptomima, a to su halucinacije i sumanutosti. Najčešće su to slušne halucinacije, a postoje i vidne. Pacijent vidi i čuje ono čega nema. Pacijent je uvjeren da su njegove misli ozvučene, odnosno da okolina čuje ono što on misli. Slušne halucinacije mogu biti u vidu različitih glasova pojedinaca ili grupa pojedinaca, koji mu sugeriraju da napravi ovo ili ono. Ako nešto ne napraviš, dogodit će se to i to; ti glasovi ga mogu ucjenjivati – upozorio je.
Ono što je jako važno znati jest da danas postoje takvi lijekovi da je shizofrenija postala bolest kao dijabetes ili povišen krvni tlak. Redovnim uzimanjem terapije možemo držati pod kontrolom sve simptome bolesti. Oko 30 % pacijenata uspije se potpuno oporaviti, dok oko 30 % imaju neke rezidualne simptome, ali bolest se drži pod kontrolom. Dr. Karlović naglašava kako postoji 30 % terapijski rezistentnih pacijenata koji cijeli život moraju uzimati terapiju i nemaju potpunu kontrolu nad bolesti.
Kao što smo spomenuli na samom početku, shizofrenija je složena psihička bolest. Sukladno tomu, postoje razni poremećaji koji proizlaze iz spektra shizofrenije. To su svi poremećaji koji nalikuju na shizofreniju. Zatim poremećaji koji imaju komponente halucinacija, sumanutih misli i različiti psihotični poremećaji. Pored toga, postoji shizoafektivni poremećaj u kojem pojedinac ima simptome shizofrenije i bipolarnog poremećaja.
– Bipolarni poremećaj iste je pojavnosti kao i shizofrenija. Za razliku od shizofrenije, on je epizodičnog tijeka. Shizofrenija je bolest koja traje, a bipolarni poremećaj takav je poremećaj kod kojeg postoje epizode sniženog raspoloženja, povišenog raspoloženja i faze normalnog raspoloženja. Ponekad su moguće i miješane epizode, kada se istodobno javljaju i depresivni simptomi i simptomi povišenog raspoloženja – zaključio je dr. Karlović.
Iz svega gore izrečenoga jasno vidimo koliko je zapravo shizofrenija okrutna prema osobi koja pati od takvog poremećaja. Iako je relativno rijetka, ne smijemo zanemariti činjenicu kako je u svijetu prisutan trend povećanja psihičkih bolesti. Svakako, i takve su osobe među nama i ne smijemo ih nikako zapostaviti, već im spremno pružiti ruku podrške. Tko zna u kakvoj okrutnoj realnosti takve osobe žive, a mi smo tu da im barem malo olakšamo svakodnevicu.
*Glavni cilj otvaranja naše nove rubrike ''Vrijediš više'' jest pokazati svakoj osobi s invaliditetom (tjelesnim ili psihičkim) da je vrijedna, nezamjenjiva i potrebna društvu u kojem živi. Uz to, svaka osoba posjeduje intrinzično dostojanstvo ljudske osobe i moraju joj biti osigurana sva osnovna ljudska prava. Nastojimo donositi svjetlost u tmurnu svakodnevnicu i boriti se protiv svakog oblika stereotipa i predrasuda, kao i protiv nasilja koje bi bilo usmjereno prema osobama s invaliditetom. Projekt je sufinancirala Agencija za elektroničke medije, iz Fonda za pluralizam.