Poduzetništvo i žene
O ženama poduzetnicama i izazovima s kojima se susreću razgovarali smo s Andreom Oroš, iz udruge Poduzetništvo s povjerenjem.
''Imam dojam da je sada poduzetništo u ekspanziji. Danas se mladi odlučuju i za veće obitelji, a poduzetnici sami mogu kreirati svoje slobodno vrijeme, jer kad sam vodiš svoj posao, onda si i sam svoj šef. Ja sam živjela s poduzetnicima, a i većina ljudi iz moje okoline bavi se poduzetništvom. Jedno sam vrijeme radila i u korporacijama, ali brzo sam shvatila kako to nije za mene i odlučila sam se za poduzetništvo. Na svom sam primjeru iskusila da, ako sam dobra poduzetnica u svom domu, u svojoj obitelji, to onda lako mogu pronositi dalje u svijet. Smatram da je svaka dobro organizirana žena već samim time dovoljno poduzetna da može nešto raditi sa svojim talentima i onda to dalje pronositi u svijet. Kao majke i supruge, možemo se pitati za koga ili za što radimo i koristimo se svojim talentima, važno je da pronađemo odgovore na ta pitanja. Svi smo pozvani da živimo svoje talente i to je upravo najbolji primjer – da živimo koristeći se svojim talentima za dobro.''
Andrea se osvrnula i na sve više prisutni feminizam koji ih zapravo često, pod krinkom 'oslobađanja' žena, zarobljava namećući im mnoge nezdrave navike ili mišljenja.
''Feminizam utječe na našu majčinsku i supružničku ulogu. Kroz svoje iskustvo i iskustvo drugih žena odgovorno tvrdim da žena koja nije poduzetnica, a pozvana je na poduzetništvo, ali se ne odaziva već ostaje doma sa svojom djecom, zapravo ne može biti ni dobra majka ni dobra supruga jer ne živi ono na što je pozvana. Ako živimo svoje talente i budemo u kvalitetno vrijeme sabrane i radosne sa svojom djecom, onda je to važnije od toga jesam li ili nisam poduzetnica. Nema tu neke čarobne formule. Svaka žena treba gledati sebe, dob svoje djece i dinamiku vlastite obitelji.''
Zanimalo nas je i to sprječavaju li žene ženama napredak te kako odgovoriti na ljubomoru koja se može javiti kao posljedica konkurentskog okruženja u kojem živimo.
''Svijet nam uvijek nameće neke brojke i mjerljiv je. Mi bismo trebali u svakom poslu tražiti smisao, prihvaćati i uspjehe i neuspjehe, a ne bismo trebali biti orijentirani samo na zaradu i karijerni uspjeh. Kao ljudi, uvijek imamo potrebu uspoređivati se s drugima. Mi, u Udruzi, pozivamo žene da gledaju jedna drugu u smislu gorljivosti – pozivamo ih u zajedništvo, dijelimo sve što imamo, a to je jedan dar. Na taj način gledamo se međusobno s iskrenim divljenjem. Sretna sam zbog toga što ima neka druga žena i to je to. Pa, ima li što ljepše od toga da dam drugome ono što imam, a zauzvrat primim ono što nemam?''
Na kraju razgovora istaknula je važnost ljubavi prema poslu koji radimo. Ukoliko volimo ono što radimo, utoliko ćemo u životu biti sretniji. Važno je biti ispunjen jer će se ta sreća preslikati i na naše zdravlje i privatan život. Sretna poduzetnica tako će biti i sretna majka.
*Cilj otvaranja naše nove rubrike ''Različiti. Svoji. Jednaki'' jest potaknuti kritičko mišljenje i osvijestiti sveopću populaciju o potrebama i pravima onih najslabijih i najranjivijih među nama, a to su prije svega samohrane majke s djecom i štićenice domova, a sve u svrhu ostvarivanja i provedbe najviših vrednota ustavnoga poretka. Želimo pokazati kako nasilju nije mjesto u civiliziranom društvu, te kako smo ravnopravni u različitosti, jer ona nije nešto loše, već različitost obogaćuje svijet u kojem živimo. Isto tako, žene su većinom manje plaćene nego muškarci i teže dolaze do viših pozicija, manje su zastupljena njihova postignuća u medijskom prostoru na što želimo također ukazati, kao i na predrasude prema muškarcima npr. kada su oni ti koji trpe nasilje u obitelji i dr. važne problematike. Stoga nam je želja da se i nevladine udruge još više zauzimaju za ravnopravnost spolova i provedbu Ustava Republike Hrvatske. Projekt je sufinancirala Agencija za elektroničke medije, iz Fonda za pluralizam.