Pristupačnost javnih prostora osobama s invaliditetom

Pristupačnost javnih prostora osobama s invaliditetom ključan je aspekt inkluzivnog društva i zakonska obveza koju regulira Zakon o gradnji Republike Hrvatske. Gradovi i institucije diljem Hrvatske provode različite mjere kako bi osigurali pristup javnim prostorima za osobe s invaliditetom, ali postoje značajne varijacije u uspješnosti tih mjera. Dva hrvatska grada, Zagreb i Rijeka, ističu se svojim pristupima i rješenjima.

U Zagrebu, kao najvećem i glavnom gradu Hrvatske, implementirane su brojne mjere za poboljšanje pristupačnosti. Grad je uložio znatna sredstva u prilagodbu javnog prijevoza, gdje su tramvaji i autobusi opremljeni rampama i prilagođeni osobama s invaliditetom. Osim toga, mnogi javni objekti, uključujući muzeje, knjižnice i sportske centre, prilagođeni su za osobe s invaliditetom. Zagrebački inovacijski projekt "Taksi za osobe s invaliditetom" osigurao je specijalizirane taksije prilagođene osobama u invalidskim kolicima, čime se dodatno olakšava mobilnost ove populacije.

Rijeka, koja je bila Europska prijestolnica kulture 2020. godine, također je uložila značajne napore u poboljšanje pristupačnosti. Projekt "Rijeka bez barijera" uključuje niz inicijativa za uklanjanje arhitektonskih barijera u javnim prostorima. Grad je prilagodio svoja kulturna središta, poput Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca, koje sada ima pristupne rampe i posebna sjedala za osobe s invaliditetom. Također, riječka plaža Kostanj jedna je od rijetkih u Hrvatskoj koja je potpuno prilagođena osobama s invaliditetom, s prilaznim rampama, prilagođenim sanitarnim čvorovima i specijalnim kolicima za ulazak u more.

Unatoč ovim pozitivnim primjerima, izazovi i dalje postoje. Mnoge zgrade i javni prostori diljem Hrvatske nisu u potpunosti prilagođeni osobama s invaliditetom, a zakonski propisi često se ne provode dosljedno. Potrebno je dodatno ulaganje u infrastrukturu i kontinuirana edukacija kako bi se osigurala potpuna pristupačnost i ravnopravno sudjelovanje svih građana u javnom životu. Posebno bi trebalo staviti fokus i na manja mjesta Lijepe naše, gdje postoje infrastruktura nije prilagođena osobama s invaliditetom.

Unatoč svemu, ovi primjeri iz Zagreba i Rijeke ohrabruju i pokazuju kako inovativni projekti i ulaganje u infrastrukturu mogu značajno poboljšati kvalitetu života osoba s invaliditetom. Međutim, sustavna i dosljedna provedba zakonskih odredbi na nacionalnoj razini nužna je za postizanje potpune pristupačnosti javnih prostora u cijeloj zemlji.

*Glavni cilj otvaranja naše rubrike “Vrijediš više” jest pokazati svakoj osobi s invaliditetom (tjelesnim ili psihičkim) da je vrijedna, nezamjenjiva i potrebna društvu u kojem živi. Uz to, svaka osoba posjeduje intrinzično dostojanstvo ljudske osobe i moraju joj biti osigurana sva osnovna ljudska prava. Nastojimo donositi svjetlost u tmurnu svakodnevnicu i boriti se protiv svakog oblika stereotipa i predrasuda, kao i protiv nasilja koje bi bilo usmjereno prema osobama s invaliditetom. Projekt je sufinancirala Agencija za elektroničke medije, iz Fonda za pluralizam.