Utjecaj invaliditeta na mentalno zdravlje
Mentalno zdravlje usko je povezana s fizičkim stanjem osoba s invaliditetom.
Invaliditet može imati dubok i višestruk utjecaj na mentalno zdravlje pojedinca. Kao i svugdje u svijetu, tako i u Republici Hrvatskoj, osobe s invaliditetom često se suočavaju s nizom izazova koji mogu narušiti njihovo psihičko blagostanje. Ti izazovi uključuju fizičke barijere, društvenu stigmatizaciju, ograničen pristup obrazovanju i zapošljavanju, te nedostatak adekvatne zdravstvene skrbi. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz 2020. godine, u Hrvatskoj živi oko 511 tisuća osoba s invaliditetom, što čini približno 12,4% ukupnog stanovništva. Ova populacija nerijetko doživljava veće stope anksioznosti, depresije i drugih mentalnih poremećaja u usporedbi s općom populacijom.
Jedan od ključnih faktora koji doprinosi lošem mentalnom zdravlju osoba s invaliditetom je socijalna izolacija. Ograničene mogućnosti za sudjelovanje u društvenim aktivnostima i radnim procesima mogu dovesti do osjećaja usamljenosti i marginalizacije. Također, stigmatizacija i predrasude prema osobama s invaliditetom dodatno pogoršavaju njihov položaj u društvu, što može uzrokovati nisko samopouzdanje i osjećaj bezvrijednosti. Osobe s invaliditetom često se susreću s diskriminacijom koja može utjecati na njihovu sposobnost da pronađu i zadrže posao, što dodatno povećava rizik od mentalnih problema.
Prof. dr. sc. Nataša Jokić-Begić, stručnjakinja za kliničku psihologiju s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ističe: „Mentalno zdravlje osoba s invaliditetom usko je povezano s njihovim fizičkim stanjem, ali i s načinom na koji ih društvo percipira i tretira. Osobe s invaliditetom često doživljavaju višestruke oblike stresa zbog fizičkih ograničenja, socijalne izolacije i ekonomskih poteškoća. Bez adekvatne podrške, kako obiteljske tako i institucionalne, rizik od razvoja mentalnih poremećaja značajno raste (Jokić-Begić, N. (2020). Osobe s invaliditetom i mentalno zdravlje. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu).
Uzimajući sve gore navedeno u obzir, nužno je osigurati aktivnije uključivanje osoba s invaliditetom u sve aspekte društvenog života, što uključuje obrazovanje, zapošljavanje i kulturne aktivnosti. Ovakvim integrativnim pristupom može se smanjiti osjećaj marginalizacije i poboljšati ukupno mentalno zdravlje ove ranjive populacije. Samo sustavnom i koordiniranom akcijom možemo osigurati da osobe s invaliditetom u Hrvatskoj žive dostojanstveno, uz očuvano mentalno zdravlje i kvalitetu života.
*Glavni cilj otvaranja naše rubrike “Vrijediš više” jest pokazati svakoj osobi s invaliditetom (tjelesnim ili psihičkim) da je vrijedna, nezamjenjiva i potrebna društvu u kojem živi. Uz to, svaka osoba posjeduje intrinzično dostojanstvo ljudske osobe i moraju joj biti osigurana sva osnovna ljudska prava. Nastojimo donositi svjetlost u tmurnu svakodnevnicu i boriti se protiv svakog oblika stereotipa i predrasuda, kao i protiv nasilja koje bi bilo usmjereno prema osobama s invaliditetom. Projekt je sufinancirala Agencija za elektroničke medije, iz Fonda za pluralizam.