Utjecaj nasilnih videoigara i filmova na djecu i mlade

Pitanje utjecaja nasilnih videoigara i izloženosti nasilju putem interneta i filmova na agresivno ponašanje kod djece i adolescenata izaziva duboku zabrinutost prvenstveno među roditeljima, a onda se taj krug proširuje dalje na okolinu u kojoj žive, pa sve do stručnjaka. Dok su videoigre postale sveprisutne u današnjem digitalnom dobu, pravilno razumijevanje njihova utjecaja na mentalno zdravlje i ponašanje djece i adolescenata vrlo je značajno.

Nasilne videoigre, često karakterizirane intenzivnim scenama nasilja, agresije i ubijanja, postale su predmet brojnih studija i rasprava. Istraživanja sugeriraju da izloženost ovim igrama može rezultirati povećanom agresivnošću i impulzivnošću kod djece i adolescenata. Igrači videoigara često se identificiraju s nasilnim protagonistima i mogu usvajati agresivne obrasce ponašanja, posebno ako su izloženi ovim igrama u ranim fazama razvoja. Jedna od karakteristika je i razdražljivost i spremnost na svađu i sukobe. Kažemo također kako netko ima kratak fitilj, a nasilne videoigre svakako mogu biti snažan okidač za takvo što.

Osim nasilnih videoigara valja nam spomenuti i razne opasnosti koje vrebaju na području interneta. Izloženost nasilnom sadržaju na internetu također ima potencijal da utječe na ponašanje djece i adolescenata. Videosnimke nasilja, brutalnih borbi i drugi štetni sadržaji dostupni su s lakoćom putem društvenih medija i raznih internetskih platformi. Mladi lako mogu pristupiti ovim sadržajima, što može oblikovati njihovu percepciju nasilja i agresije. Nije na odmet spomenuti aktualni rat na području Ukrajine. Internet je napose prepun raznih snimki uništavanja građevina, tenkova, ubijanja pripadnika neprijateljske vojske i slično. Kao da se sve pretvorilo u jedan veliki reality show gdje doslovno u realnom vremenu možemo pratiti nasilje bilo gdje na kugli zemaljskoj.

Nasilni filmovi još su jedan izvor izloženosti djece i adolescenata nasilju. Ovisno o dobi i zrelosti gledatelja, takvi filmovi mogu imati različite razine utjecaja. Mladi gledatelji mogu biti izloženi intenzivnim i grafičkim prikazima nasilja, što može rezultirati desenzibilizacijom prema nasilju i agresivnijim ponašanjem. Posebno ovdje naglasak možemo staviti na posebno brutalne i filmove strave i užasa koje navodimo kao posebno pogubne, posebno za one najmlađe. Zbog svega gore navedenog, važno je poštivati dobne granice, a sve televizijske kuće u RH moraju na ekranu imati označeno brojkom za koju je dob određeni sadržaj primjeren. Primjerice, ako na ekranu stoji oznaka 18+, to znači kako je sadržaj primjeren za one koji su navršili najmanje 18 godina.

Istraživanja o povezanosti između igranja nasilnih videoigara, izloženosti nasilju putem interneta i filmova te agresivnosti i nasilja kod djece i adolescenata, nisu jednoglasna. Dok neka sugeriraju da postoji statistički značajna povezanost između ovih čimbenika, druga nalaze samo slabu korelaciju ili kažu kako takav sadržaj nema jasnog utjecaja na ispitanike. Važno je napomenuti da brojni čimbenici, kao što su obiteljska podrška, edukacija i socioekonomska situacija, igraju ključnu ulogu u oblikovanju ponašanja djece i adolescenata. 

Što nam je onda činiti? Važno je promicati svijest o odgovornom korištenju digitalnih medija i osigurati da roditelji, učitelji i stručnjaci za mentalno zdravlje imaju resurse i informacije kako bi djeci pružili potrebnu podršku i edukaciju. Isto tako, roditelji i skrbnici igraju ključnu ulogu u nadgledanju sadržaja kojem su njihova djeca izložena, kako bi se osiguralo da se razvijaju zdravi obrasci ponašanja i stavova prema svakom obliku nasilja i agresiji koja je usmjerena na druge. Zaključno možemo reći kako s vremenom postajemo ono što gledamo, a djeca su u razvojnoj fazi najosjetljivija jer upijaju sadržaj poput spužve. Zbog toga je važno od najranije dobi djecu odgajati za mir i dobro, a svaki potencijalno opasan i za djecu poguban sadržaj odagnati iz njihova svijeta. Ako tako učinimo, djeca će nam jednoga dana biti zahvalna.

*Cilj otvaranja naše nove rubrike ''Različiti. Svoji. Jednaki'' jest potaknuti kritičko mišljenje i osvijestiti sveopću populaciju o potrebama i pravima onih najslabijih i najranjivijih među nama, a to su prije svega samohrane majke s djecom i štićenice domova, a sve u svrhu ostvarivanja i provedbe najviših vrednota ustavnoga poretka. Želimo pokazati kako nasilju nije mjesto u civiliziranom društvu, te kako smo ravnopravni u različitosti, jer ona nije nešto loše, već različitost obogaćuje svijet u kojem živimo. Isto tako, žene su većinom manje plaćene nego muškarci i teže dolaze do viših pozicija, manje su zastupljena njihova postignuća u medijskom prostoru na što želimo također ukazati, kao i na predrasude prema muškarcima npr. kada su oni ti koji trpe nasilje u obitelji i dr. važne problematike. Stoga nam je želja da se i nevladine udruge još više zauzimaju za ravnopravnost spolova i provedbu Ustava Republike Hrvatske. Projekt je sufinancirala Agencija za elektroničke medije, iz Fonda za pluralizam.