Nikad se nisu vratili

Desetljećima slavljen kao početak antifašističkog ustanka u Hrvatskoj, 27. srpnja 1941. godine počela su protjerivanja, ubijanja, paljenja i uništavanja svega što je u okolici ličkog mjesta Srb, nedaleko od Gračaca, imalo pridjev hrvatski. Prvi su na najokrutniji način stradali članovi obitelji Ivezić iz sela Brotnja, čijih je 37 članova, najviše žena, djece i staraca, živo bačeno u jamu. I u obližnjim hrvatskim mjestima protjerani su i ubijani nedužni, a njihovi su domovi spaljeni do temelja. Njihov je zločin bio taj što su Hrvati i katolici.

Tako je bilo i u do rata bogatom i lijepom mjestu Boričevac, koje je u četničko-komunističkom pohodu početkom kolovoza 1941. godine izgorjelo u samo sat vremena. Njegovi su stanovnici morali u progonstvo po cijeloj Hrvatskoj, ali i svijetu, i nikad se poslije toga nisu vratili svojim kućama.

Repriza:
16.09.2022. 15:15

Na jednome mjestu donosimo najvažnije poruke sa Susreta hrvatske katoličke mladeži, održanog 2017. u Vukovaru. Pod geslom "Krist – naša nada" u Gradu Heroju okupilo se oko 30 000 mladih iz Hrvatske i iseljeništva. Što je susret značio gostima, a što domaćinima?

15.04.2022. 15:20

U dokumentarnom filmu biblijski se i duhovno razmatraju posljednje riječi koje je Isus Krist izgovorio dok je bio razapet na križu.

Dokumentarni film 'Štafeta smrti' podsjeća na konkretne događaje iz Domovinskog rata, koji su se zbivali od 10. do 22. studenog 1991. u minskom polju nedaleko od Marinaca. Jedanaest hrvatskih branitelja u nedjelju 10.

Desetljećima slavljen kao početak antifašističkog ustanka u Hrvatskoj, 27. srpnja 1941. godine počela su protjerivanja, ubijanja, paljenja i uništavanja svega što je u okolici ličkog mjesta Srb, nedaleko od Gračaca, imalo pridjev hrvatski.

Dokumentarni film o Domovinskom ratu na vinkovačkom području. U filmu brojni sugovornici iznose svoja svjedočanstva iz rata, a korišteni su i dosad neobjavljeni arhivski materijali. Film prati ratne događaje u Vinkovcima od prvog granatiranja grada 19. srpnja 1991.

Film je snimljen tijekom jednog hodočašća u Svetu Zemlju povodom postavljanja spomen-ploče trojici braće: Pavlu, Antunu i Jakovu Brankoviću, Hrvatima iz Sarajeva, koji su prije 333 godine kao vitezovi svetog Groba jeruzalemskog kupili Getsemanski vrt od turskih musliman